U darovnoj buli pape Aleksandra III. porečkomu biskupu iz 1178. spominje se župa u Balama, gradu na jugozapadu Istre, te benediktinska i franjevačka opatija sv. Mihovila od Bala, koja je postojala od 788. do 16. st. na brdu Mon Perinu istočno od grada. U samostanu je boravio franjevac bl. Julijan, koji je umro 5. svibnja 1349., a od 1910. je suzaštitnik župe. Njegovo je tijelo položeno u antički mramorni sarkofag iz 7./8. st. na oltaru Gospe od Mon Perina u župnoj crkvi Pohođenja Marijina. U crkvi se uz bl. Julijana štuje Blažena Djevica Marija od Mon Perina, čiji se kip iz 15. st. nalazi na kamenom oltaru iz 1737. Lik Gospe pronađen je kopanjem uz gradske zidine nekadašnjega utvrđenoga grada Bala, koji se nalazio na tom brdu. Na glavnom se oltaru nalaze kipovi sv. Petra i Pavla sa svetohraništem. U svetištu je i slika s prikazom Marijina pohođenja Elizabeti, koja je rad mletačke radionice iz 17. st. Rad se pripisuje baroknomu slikaru Mateju Ponzoniju Pončunu (1583. – 1663.), koji je radio po crkvama Šibenika, Splita, Čiova i Korčule.
Župna je crkva izgrađena na povijesnoj lokaciji na kojoj su se u prošlosti nalazila zdanja prethodnih pet crkava od antike do srednjega vijeka. Crkva je trobrodna sa svetištem, sakristijom, pjevalištem s orguljama iz 1939., krstionicom i kriptom. U kripti je sakupljena zbirka kamene plastike iz prethodnih crkava, od one prve bazilike iz 9. st. iz koje je pleterna ornamentika. U crkvi je još pet sporednih oltara: oltar sa slikom sv. Križa, kameni oltar s drvenim kipom sv. Antuna Padovanskoga, kameni oltar s drvenim kipom Gospe Karmelske, oltar iz 1740. s kipom Gospe od sv. Krunice i kameno-mramorni oltar s drvenim retablom na kojem su likovi svetaca koje je izradio lokalni majstor u 16. st. Značajno je raspelo iz 13. st., renesansni poliptih i pribor s ruhom od 15. do 18. st. Crkvu je isposlovao boljanski načelnik Tomas Bembo (1845. – 1891.) te je ona izgrađena i posvećena 1882. Posvetio ju je porečki i pulski biskup Ivan Nepomuk Glavina iz Trsta (1828. – 1899.).
