Prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju u prosincu će započeti prva isplata novoga mirovinskoga prava pod nazivom »Godišnji dodatak« (tako je propisano u članku 92. stavka 5. Zakona). Dakle isplata bi trebala biti jednokratna uz isplatu mirovina za studeni, što bi bilo najjednostavnije i s najmanje bankarskih troškova. U protivnom umirovljenici će dva puta dočekivati poštare ili će dva puta odlaziti u banke ili na bankomate.
Nadovezujući se na odredbu da će isplata godišnjega dodatka biti u prosincu, nameće se problem što je s onima koji ne dožive isplatu mirovine u prosincu jer umru ili smrtno stradaju primjerice u siječnju, svibnju ili listopadu, ili ako korisniku obiteljske mirovine prestane pravo iz nekoga razloga (doživi punoljetnost, završi redovito školovanje ili se zaposli). U tim slučajevima nema isplata u prosincu pa se postavlja pitanje pripadanja prava na godišnji dodatak. Zato bi pravo na taj dodatak primjenom članka 92. stavka 5. moglo biti sporno. Ipak smatramo da bi i tim korisnicima mirovina koji su tijekom godine ostvarivali prava na mirovine, ali su im isplate prestale prije prosinca, dakle zaključno sa studenim, ipak trebalo priznavati dodatke, makar i u razmjernim dijelovima. Naime, opće pravilo tumačenja propisa i primjene upravnoga postupka obvezuje da se u slučaju sumnje ili nejasnoće neki propis tumači u korist stranke, u ovom slučaju umirovljenika (pravno načelo: »In dubio pro reo«).
Uvođenjem godišnjega dodatka u mirovinski zakon, prema mjerilu za više staža veći dodatak, najbolje će proći korisnici mirovina koje su ostvarene s tzv. »dodanim stažem«. Zato valja objasniti što je dodani staž i komu se priznaje kao mirovinski staž.
Mirovinski zakon u čl. 5. točka 9. propisuje: »Dodani staž je razdoblje koje se pod određenim uvjetima pridodaje stvarno ostvarenom mirovinskom stažu roditelju za svako rođeno/posvojeno dijete za određivanje svote mirovine.« Dalje u točki 10. toga članka propisuje se da je mirovinski staž i dodani staž. Kako dodatni staž pripada za svako rođeno, posvojeno ili udomljeno dijete u trajanju od 12 mjeseci (prije bilo šest), on se uračunava i u formulu za izračun visine godišnjega dodatka.
To treba povezati s odredbom članka 37. Zakona koja glasi:
(1) Roditelju – majci ili posvojiteljici koja ostvaruje pravo na mirovinu prema ovome Zakonu ili prema drugim posebnim propisima u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti u mirovinski staž za određivanje mirovine dodaje se razdoblje od 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete.
(2) Roditelju – majci ili posvojiteljici kojoj se u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti mirovina određuje kao osnovna mirovina prema članku 88. stavku 2. ovoga Zakona razdoblje od 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete dodaje se na dio mirovine koji pripada za mirovinski staž ostvaren prije odnosno nakon uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, ovisno o tome u kojem je razdoblju navršen pretežiti staž.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako je umjesto roditelja – majke ili posvojiteljice dodatni rodiljni dopust, odnosno roditeljski dopust ili srodno pravo prema propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama koristio otac ili posvojitelj, pri ostvarivanju prava na mirovinu prema ovome Zakonu ili prema drugim posebnim propisima u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti dodani staž u trajanju od 12 mjeseci iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dodat će se u mirovinski staž za određivanje mirovine roditelju ‒ ocu ako je koristio pretežni dio dodatnog rodiljnog, odnosno roditeljskog dopusta ili drugog srodnog prava.
(4) Pravo na dodani staž iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka roditelj ne ostvaruje ako mu je oduzeta roditeljska skrb.
(5) Tradicionalnom i srodničkom udomitelju koji obavlja udomiteljstvo duže od deset godina, prilikom ostvarivanja prava na mirovinu prema ovom Zakonu ili prema posebnom propisu u mirovinski staž za određivanje mirovine dodaje se razdoblje od 12 mjeseci.
(6) Tradicionalnom i srodničkom udomitelju iz stavka 5. ovoga članka koji ostvaruje pravo na osnovnu mirovinu prema članku 88. stavku 2. ovoga Zakona, razdoblje od 12 mjeseci dodaje se na dio mirovine koji pripada za mirovinski staž ostvaren prije odnosno nakon uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, ovisno o tome u kojem je razdoblju navršen pretežiti staž.
(7) Odredbe ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na člana obitelji osiguranika koji nakon stupanja na snagu ovoga Zakona iz obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti ostvari obiteljsku mirovinu nakon smrti osiguranika.
Iz citiranih odredaba zakonskih propisa o dodanom mirovinskom stažu i povezanosti s odredbama o godišnjem dodatku može se zaključiti da će navedene odredbe znatno pridonositi proklamiranoj pronatalitetnoj politici, što je za svaku pohvalu.
