Porečko-pulski biskup Dragutin Nežić (1908. – 1995.) u svojoj je knjizi »Iz istarske crkvene povijesti« izložio sve što je poznato o sv. Floru, biskupu rimskoga Opitergija (današnji Oderzo kod Vicenze) iz 6. st. Njegove se relikvije nalaze u sarkofagu glavnoga oltara pulske katedrale. Jedan kodeks katedrale iz 12. ili 14./15. st. ima antifone oficija svetkovine sv. Flora, koja se slavi 27. listopada. Prilikom bombardiranja Pule g. 1944. stradao je oltar s relikvijama svetaca i sv. Flora, ali ih je biskup Radossi dao obnoviti i one su g. 1953. ponovno uložene u stepes oltara, gdje se i danas nalaze. Na pulskom području naslove sv. Flora imaju crkve u Pomeru i Loboriki.
Loborika, mjesto koje ima prvi pisani trag od g. 990., nalazi se sjeverno od Pule. Vjerojatno je u 13. st. to bila župa s crkvom, koja se nalazila u starom naselju, ali je porušena. U to su vrijeme bolesti i ratovi opustošili područje, koje se oporavilo kroz 16. i 17. st. naseljavanjem hrvatskih prebjega iz Dalmacije. U crkvu iz 16. st., s današnjim izgledom nakon obnove g. 1845., ugrađen je predromanički reljef anđela iz prethodne bogomolje. Jednobrodna crkva plošnoga kamenoga pročelja s rozetom ispod dvostruke preslice i dva zvona ima u svetištu kameni oltar s ophodištem te palu Antonija Moreschija (+1633.) »Prijestolje milosti sa sv. Florom i sv. Franjom Asiškim« na kojoj je prikazan raspeti Krist s tom dvojicom svetaca. Slikar pripada venecijanskomu krugu, a oslikao je crkve Labina, Kastva, Barbana i Vodnjana. U crkvi i sakristiji kipovi su Srca Isusova, Gospe Lurdske, sv. Josipa, sv. Flora i sv. Antuna. S bočne strane crkvi je dodana nova sakristija. Naselje je bilo naseljeno još u pretpovijesti. Nalazi uz crkvu iz rimskoga su i bizantskoga razdoblja (7./8. st.). Na brdu svetoga Silvestra nalazi se nekropola iz 9. st. Župa graniči sa župama u Vodnjanu, Marčani, Galižani, Fažani, Muntiću i Valturi.
Misa je nedjeljom u 10 sati.
