Vanilija (Vanilla planifolia) jedan je od popularnijih sastojaka aroma i mirisa u sladoledima, slatkišima, mliječnim proizvodima, parfemima, farmaceutskim proizvodima, likerima i drugim industrijama sirupa. No suvremena istraživanja potvrđuju da vanilija nije samo aromatični začin, nego i vrijedan izvor bioaktivnih spojeva s nezanemarivim zdravstvenim koristima. Najvažniji aktivni sastojak vanilije jest vanilin, fenolni spoj koji je odgovoran za njezinu prepoznatljivu aromu, ali i za većinu bioloških aktivnosti. Istraživanja upućuju na antioksidativno, protuupalno, antidijabetičko, zaštitno djelovanje na živčani sustav, antimikrobno te potencijalno antikancerogeno djelovanje vanilina.
Međutim većina dosadašnjih spoznaja temelji se na laboratorijskim pokusima i pokusima na životinjama pa su potrebna dodatna klinička istraživanja kako bi se ti učinci potvrdili kod ljudi. Uz vanilin, vanilija sadrži vaniličnu i feruličnu kiselinu, flavonoide, tanine i druge polifenolne spojeve koji zajedno pridonose njezinim ljekovitim svojstvima. Jedno od najznačajnijih farmakoloških djelovanja vanilije povezano je s njezinim antioksidativnim svojstvima. Fenolni spojevi prisutni u vaniliji djeluju kao učinkoviti hvatači slobodnih radikala. Smatra se da njihova antioksidativna i protuupalna svojstva mogu pomoći u zaštiti živčanih stanica od oštećenja. Istraživanja provedena na eksperimentalnim modelima pokazala su da vanilin može smanjiti upalne procese u živčanom sustavu, zaštititi živčane stanice od štetnoga djelovanja slobodnih radikala te povoljno utjecati na pamćenje i druge mentalne funkcije.
Dobro je znati…
