U popisu važnih državotvornih nadnevaka hrvatske povijesti osobito mjesto zauzima 29. listopada 1918., kada je Hrvatski sabor raskinuo državnopravne sveze s Austro-Ugarskom. Tekst te saborske odluke glasi: »Hrvatski državni sabor na temelju potpunog prava narodnog samoopredjeljenja, koje je danas već priznato od svih zaraćenih vlasti, stvara ovaj zaključak: Svi dosadašnji državno-pravni odnošaji i veze između kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s jedne strane, te kraljevine Ugarske i carevine Austrije s druge strane, razrješavaju se. Ukida se, dakle i ništetnom proglašuju napose Hrvatsko-ugarska nagodba, a isto se tako ukidaju i ništetnim proglašuju svi kasniji njeni dopunjci ili revizije, tako da od danas Dalmacija, Hrvatska i Slavonija neimaju s kraljevinom Ugarskom ni pravno, ni faktično nikakvih zajedničkih državnih poslova. Dalmacija, Hrvatska, Slavonija s Rijekom proglašuju se posve nezavisnom državom prema Ugarskoj i Austriji, te prema modernom načelu narodnosti, a na temelju narodnog jedinstva Slovenaca, Hrvata i Srba pristupa u zajedničku narodnu suverenu Državu Slovenaca, Hrvata i Srba na cijelom etnografskom području toga naroda…«
Vrlo sličnu odluku donio je Hrvatski sabor 8. listopada 1991.: »Polazeći od Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o uspostavi samostalne i suverene Republike Hrvatske, koju je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednici od 25. lipnja 1991. godine, utvrđujući da Jugoslavija kao državna zajednica više ne postoji, Sabor Republike Hrvatske na zajedničkoj sjednici svih vijeća održanoj 8. listopada 1991. godine, donosi ODLUKU: Republika Hrvatska od dana 8. listopada 1991. godine raskida državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ; Republika Hrvatska odriče legitimitet i legalitet svim tijelima dosadašnje federacije – SFRJ; Republika Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije – SFRJ«.
Kao što je poznato, ulica s lijeve strane Hrvatskoga sabora nosi ime 29. X. 1918., kao spomen na taj povijesni dan. Nije li vrijeme da se i s druge strane zgrade Sabora Kamenita ulica preimenuje u Ulicu 8. X. 1991.? (L)
