Na četvrtom kilometru od Bala prema Vodnjanu 2009. godine vršena su arheološka iskapanja južno od crkve Majke Božje od Zdravlja. Arheolozi su otkopali utvrđeni stambeno-gospodarski objekt 32 x 25 m iz 8.-10. st. nekadašnjega naselja »Gussana«. U njemu se nalazila srednjovjekovna crkvica »Madonna di Gussan« iz 13. st. Na mjestu prijašnje crkvice 1854. je izgrađena današnja crkva, koja je sljednica starije bogomolje. Prema zapisima i biskupskim obilascima stara je crkva bila oslikana freskama i išarana glagoljskim natpisima. Novigradski je biskup Tommasini (1595. – 1655., biskup od 1641. do smrti) zapisao i pronalazak antičkoga natpisa u crkvici te je cijelo područje, koje se nalazilo na rimskom putu, bilo poznato od najranijih vremena. Biskup Tommasini pisac je istarske horografije, koja obuhvaća povijest, etnologiju, antropologiju i sociologiju njegova vremena.
Nova crkva iz 1854. obnavljana je 1914., 1936. i 1991. godine. U ruševinama prethodne crkve pronađena je rimska nadgrobna ploča, a gradnjom ceste nedaleko od crkve 1929. i grobovi iz brončanoga vremena. Današnja je crkva izgrađena od kamena, koji je ožbukan. Ispred pročelja nalazi se trijem s deset četvrtastih stupova, koji drže drveno krovište. Pročelje je plošno s ulazom i dvama bočnim prozorima, a završava jednostrukom preslicom bez zvona. Građevina je smještena na travnatom platou s nekoliko okolnih čempresa i postavljenim misijskim kamenim križem iz 1938. Na četvrtastoj lađi crkve nalaze se bočni prozori, po jedan sa svake strane. Lađa crkve završava ravnim zidom svetišta u kojem je postavljen oltar sa zidnom nišom i mramornim kipom Blažene Djevice Marije s Djetetom. U crkvu se hodočasti 2. svibnja i za blagdan Prikazanja Blažene Djevice Marije, Gospe od Zdravlja 21. studenoga.
