Na renesansnom nadvratku franjevačke kasnogotičke crkve sv. Ivana Krstitelja u Kloštar-Ivaniću nalazi se grb zagrebačkoga biskupa Luke Baretina. On je neko vrijeme boravio u tom gradu, a umro je u Čazmi 1510. godine. Pokopan je uz oltar sv. Luke u zagrebačkoj prvostolnici, u kojoj je izvršio nekoliko značajnih radova obnove. Za vrijeme boravka u Kloštar-Ivaniću dao je izgraditi crkvu 1508. g. u koju je doveo franjevce iz svoje bivše Čanadske biskupije u Mađarskoj (Segedinsko-čanadska biskupija osnovana 1030. g.). Turci su 1549. zaposjeli grad i cijelo područje te su franjevci napustili samostan i crkvu. Crkva je pretvorena u barutanu, a samostan u vojnu utvrdu.
Nakon oslobođenja 1639. obnovljen je samostan, a 1677. crkva u baroknom stilu. Uz samostan su franjevci imali ljekarnu u kojoj su izrađivali pripravke. Današnja je zgrada povijesne ljekarne iz 1811., ali se smatra da je prva djelovala već 1670., koja je 1742. dobila status javne ustanove. Oko 1850. crkva je bila jedna od desetak orijentacijskih točaka katastarskih izmjera u Austro-Ugarskoj. Za vrijeme Drugoga svjetskoga rata 1944. stradala je crkva, kojoj se kasnije urušio krov te je uništio unutrašnjost. Dio inventara je spašen i nalazi se u riznici i pinakoteci župne crkve. Danas se u samostanu nalazi samostan karmelićanki, karmel sv. Male Terezije, stroge i zatvorene klauzure u kojem su svakodnevne mise u 7.30.
Na zgradi karmela postavljena je ploča 2016., koja podsjeća na 6. svibnja 1945., dan kada su u vrtu samostana srpsko-crnogorski partizani poubijali i bacili u masovnu grobnicu više desetaka ljudi i vojnika s područja Moslavine. Obnova crkve i zvonika započela je krajem 20. st. i još traje. Uređeno je plošno pročelje s velikim prozorom na njegovoj sredini i trokutastim završetkom krovišta. Bočni su zidovi poduprti kontraforima, koji se nastavljaju i na poligonalnoj suženoj apsidi do koje se nalazi monumentalni četvrtasti zvonik s biforalnim prozorima i baroknom kapom na završetku.
