Krajem svibnja Europska je komisija objavila prijedlog Direktive o smanjenju učinka određenih plastičnih proizvoda na okoliš, koju bi trebao podržati Europski parlament i Vijeće Europe. Riječ je o dokumentu kojim plastična strategija Europske unije poprima vrlo konkretne mjere, koje će, uz ostalo, prisiliti ljude na promjenu životnih stilova.
Osnovni je cilj Direktive spriječiti štetne posljedice na okoliš, posebice vodeni, odnosno morski okoliš, koje nastaju sve većim gomilanjem plastičnoga otpada.
Više od 80 posto smeća u obalnom području Europske unije čine plastični materijali, od čega se više od polovice odnosi na plastične proizvode za jednokratnu uporabu. Velik udio također čini ribarska oprema i mreže od plastike. Te je podatke objavila Tehnička skupina za otpad na moru europskoga istraživačkoga centra JRC. Istraživači su prikupili više od 350 tisuća komada raznoga otpada na 276 obala i plaža Europske unije. Tijekom 2016. godine obavili su 679 terenskih posjeta.
Na temelju prikupljenih podataka Direktiva je ciljano usmjerena na deset skupina plastičnih proizvoda namijenjenih za jednokratnu uporabu. To su plastične čaše, posude za hranu, štapići za uši, držači za balone i baloni, plastične boce i čepovi, cigaretni filtri, vrećice, plastična oprema i posuđe namijenjeno za proslave (pribor za jelo, tanjuri, žličice za miješanje, slamčice…), sanitarna i toaletna plastika te ribarske mreže. Za svaki od tih proizvoda predviđene su zabrane i druge mjere restrikcija, obveznih deklaracija ili dodatnih financijskih opterećenja. Navedene skupine plastičnih proizvoda čine 86 posto »jednokratnih« predmeta bačenih na europske obale.
Drugim riječima, najnovija je direktiva regulacijski obračun s onom plastikom koja je locirana kao najučestaliji oblik onečišćenja okoliša. K tomu, većina nabrojenih plastičnih artikala pripada skupini nepotrebnih proizvoda i/ili lako zamjenjivih materijala. Plastika za jednokratnu uporabu ambalažno je gorivo za neodgovorne stilove života, za komociju i privid mobilnosti. Plastifikacija obalnoga područja cijena je suvremenoga načina života, a prema tekstu Direktive »šteta je gospodarska, društvena i ekološka«. Procjenjuje se da će Europska unija izbjegavanjem tih šteta do 2030. godine uštedjeti 223 milijarde eura.
Usklađena s plastičnom strategijom EU-a, nova je direktiva prijelaz prema kružnoj ekonomiji, prema konceptu u kojem nema mjesta za jeftinu (kinesku) plastiku namijenjenu za jednokratnu uporabu. Prema tekstu Direktive »europske tvrtke koje su već prihvatile kružni dizajn i poslovne modele imat će više prostora na tržištu, povećan promet, ulaganja i bolje poslovne mogućnosti«.
Ipak, dio se industrije polimera protivi novoj direktivi jer je smatra nepotrebnom i preuranjenom mjerom. »Zahtijevamo od Europske komisije da izbjegava prečace jer zabrana plastičnih proizvoda nije rješenje i ne će postići strukturne promjene potrebne za izgradnju održiva i efikasna gospodarstva«, tvrdi glasnogovornik udruženja »PlasticsEurope«. I dio se javnosti, odnosno potrošača, ne slaže s najavljenim zabranama onih stvari na koje su navikli, koje su svakodnevno rabili jer su bile jeftine i lako dostupne. No tijekom javnoga savjetovanja (prosinac 2017. – veljača 2018.) prijedlog Direktive podržalo je 95 posto ljudi, smatrajući ju »potrebnom i hitnom«.
