Prije deset godina, 24. svibnja 2015., na svetkovinu Duhova, papa Franjo objavio je socijalnu encikliku »Laudato si’ – o brizi za zajednički dom«. Nastavljajući se na svoje prethodnike, od kojih je Benedikt XVI. zbog svoje zauzetosti za okoliš prozvan zelenim papom (među ostalim postavio je cilj da Vatikan postane prva ugljično neutralna država), papa Franjo je bio prvi papa koji je jednu encikliku posvetio brizi za stvoreno, stavljajući zaštitu okoliša u kontekst cjelovite (integralne) ekologije, upućujući na to da je briga za prirodu neodvojivo povezana s brigom za ljude, posebice najsiromašnije, ali da je isto tako i sastavni dio kršćanske vjere. Stoga je ta enciklika prije svega socijalna te podsjeća na čovjekov poziv čuvara Božjega stvaranja.
Ove godine slavi se i 800. obljetnica »Pjesme bratu Suncu« (Pjesma stvorova) sv. Franje Asiškoga, čiji je refren »Laudato si’, mi Signore« i nadahnuo ime enciklike. A ove se godine navršava i 10 godina od usvajana Pariškoga sporazuma o ograničavanju emisija stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zatopljenje i s njim povezane klimatske promjene.
Upravo je objava enciklike pape Franje »Laudato si’« bila potreban poticaj pregovorima među državama o donošenju nužnoga globalnoga sporazuma o ograničavanju emisija stakleničkih plinova koji je naposljetku i postignut iste godine, nekoliko mjeseci kasnije na 21. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, tzv. COP21, koja je održana u Parizu, po kojem je sporazum i nazvan. Pariški sporazum prvi je pravno obvezujući globalni sporazum kojim se podizanje globalne temperature ograničava na znatno ispod 2 Celzijeva stupnja, po mogućnosti na 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. O tome što će poduzeti u rješavanju klimatske krize države potpisnice Konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama svake godine pregovaraju na Konferenciji stranaka, tzv. COP-u, a ove će se godine COP30 od 10. do 21. studenoga održati u Belému u Brazilu.
Kako se ove godine navršava desetljeće od objave enciklike »Laudato si’«, ali i usvajanja Pariškoga sporazuma koji još uvijek nije ispunio nade i očekivanja, tako je pogled mnogih koji iščekuju klimatsku pravdu usmjeren na COP30 u Belému. Papa Franjo je često upozoravao na to da posljedice uništavanja okoliša i klimatskih promjena najviše pogađaju one najsiromašnije, koji su za njih najmanje odgovorni. Tako su, uoči COP30, u srpnju ove godine biskupske konferencije Afrike i Madagaskara (SECAM), Azije (FABC) i Latinske Amerike (CELAM), uz koordinaciju Papinske komisije za Latinsku Ameriku (PCAL), objavile dokument »Poziv za klimatsku pravdu i zajednički dom: ekološko obraćenje, transformacija i otpor lažnim rješenjima« kojim pozivaju na pravednost u klimatskim pitanjima te da bogate zemlje priznaju ekološki dug prema zemljama globalnoga juga. Klimatska je kriza egzistencijalno pitanje pravde, dostojanstva i skrbi za zajednički dom te biskupi globalnoga juga pozivaju na ekološko obraćenje – strukturnu promjenu koja dobrobit ljudi i prirode stavlja u središte i mijenja trenutačni ekonomski model te cjelovitom (integralnom) ekologijom zamjenjuje logiku neograničenoga profita. Tim apelom Crkve s juga traže pravednost, zaštitu i solidarnost s autohtonim narodima, siromašnima, mladima, ženama, starijima i klimatskim migrantima.
Prilikom predstavljanja toga dokumenta kardinal Jaime Sprengler, predsjednik CELAMA-a, istaknuo je da nema klimatske pravde bez ekološkoga obraćenja i otpora lažnim rješenjima koja štite interese malobrojnih na štetu zajednica i okoliša. U dokumentu se upozorava na ekološki dug bogatih zemalja koje su odgovorne za emisije stakleničkih plinova tijekom povijesti i iscrpljivanje prirodnih resursa te ih se poziva na pravednu i učinkovitu financijsku pomoć bez stvaranja dodatnoga duga, kao i na suradnju sa zemljama globalnoga juga gdje žive najsiromašniji. Afrika, iako najmanje onečišćuje, najviše je pogođena, upozorio je kardinal Fridolin Ambongo te je pozvao na hitno napuštanje fosilnih goriva kao načina ispravljanja ekološkoga i moralnoga duga prema zemljama globalnoga juga.
Poziv da se posluša vapaj Zemlje i vapaj siromaha prije 10 je godina enciklikom »Laudato si’« uputio papa Franjo. Prvoga dana listopada, na ceremoniji proslave 10. obljetnice objave te socijalne enciklike u Castel Gandolfu na konferenciji »Rastuća nada za klimatsku pravdu« (Rising Hope for Climate Justice), ponovio ga je i papa Lav XIV., istaknuvši hitnost zajedničkoga zauzimanja za Zemlju te potrebu da se s riječi prijeđe na djela, potičući na pritisak na vlade kako bi donijele propise za zaštitu okoliša. Papa je upozorio na potrebu ekološkoga obraćanja te dodao da se istinsko ekološko obraćenje može dogoditi samo povratkom srcu. Potrebno je, rekao je Lav XIV., prijeći od prikupljanja podataka na brigu, a od govora o okolišu do ekološkoga obraćenja koje preobražava osobni i zajednički stil života. To je obraćenje povezano s obraćenjem koje nas usmjerava prema živomu i nevidljivomu Bogu, kojega ne možemo ljubiti prezirući istodobno njegova stvorenja. Ne možemo se nazivati učenicima Isusa Krista bez sudjelovanja u njegovu pogledu na stvoreni svijet i u njegovoj brizi za ono što je krhko i ranjeno, istaknuo je Lav XIV. Podsjećajući na primjer sv. Franje Asiškoga, izrazio je želju da svatko njeguje četiri dimenzije postojanja: s Bogom, s drugima, s prirodom i sa samim sobom, te zaključio svoje obraćanje pitanjem. »Bog će nas pitati jesmo li dobro njegovali i čuvali svijet koji je on stvorio, na dobrobit ljudi i budućih generacija te jesmo li se brinuli za našu braću i sestre. Što ćemo na to odgovoriti?«
Konferenciju »Rastuća nada za klimatsku pravdu« (Rising Hope for Climate Justice) organizirao je Pokret »Laudato si’«, a govor je održao i Arnold Schwarzenegger, nekadašnji guverner Kalifornije, koji je, ističući da je moguće istodobno razvijati gospodarstvo i štititi okoliš, istaknuo primjer Kalifornije koja ima najstrože okolišne propise u SAD-u, a ujedno je gospodarski najjača država SAD-a te je i četvrta ekonomija svijeta. Osobni izbori poput gašenja svjetla u prostoriji u kojoj se ne boravi, lokalni propisi i moralno vodstvo Katoličke Crkve važniji su za rješavanje globalnoga zagrijavanja, poručio je Schwarzenegger, podsjećajući na kritično mnoštvo od 1,4 milijarde katolika sa 400 000 svećenika koji imaju zajedničku snagu poduprijeti inicijative za zaštitu okoliša kako bi se dokinulo onečišćenje.
Iako je od objave enciklike pape Franje »Laudato si’« proteklo 10 godina, a unatoč tomu što je potaknula mnoštvo vjerničkih inicijativa koje su za plodove imale i niz praktičnih projekata, zadnjih godina klimatski skepticizam lagano se uvlači i među katoličke vjernike. COP30 koji će se od 10. do 21. studenoga održati u Brazilu povijesna je prilika za akciju, kao i moralnu prekretnicu u nastojanjima da se smanje emisije stakleničkih plinova koje su posljedica upotrebe fosilnih goriva, kako bi se obuzdao rast globalne temperature i spriječile nesagledive posljedice klimatskih promjena na sav živi svijet na Zemlji. Legalno izabrani predstavnici država svijeta u ime svojih građana odlučivat će o budućnosti, o životu kakav danas obitava na Zemlji i kakvu će Zemlju ostaviti budućim generacijama, jer vremena za nužne promjene sve je manje. Hoće li se oglušiti na vapaj Zemlje i vapaj siromaha? Biskupi globalnoga juga, s tri kontinenta gdje žive oni najsiromašniji, podigli su glas tražeći klimatsku pravdu u Belému. Snažan poziv uputio je i papa Lav XIV. Hoće li mu se 1,4 milijarde katolika odazvati, posebice katolici koji žive u povlaštenom dijelu svijeta, i promjenom svojega načina života početi graditi svijet koji će biti mjesto pravde i mira?
