DRUGOVI I PARTNERI Novi zakon o mirovinskom osiguranju

Foto: Shutterstock

U Narodnim novinama broj 96/25 od 30. lipnja objavljen je novi »Zakon o mirovinskom osiguranju«, koji će se primjenjivati počevši od 1. srpnja. Unatoč kritikama koje smo iznosili na nacrt, a kasnije i na prijedlog toga zakona, upozoravajući na određene nedosljednosti koje mogu nastajati u praktičnoj primjeni pojedinih zakonskih odredaba, Zakon je ipak uspio u pokušaju daljnjega poboljšanja statusa umirovljenika iako je ponegdje išao preširoko. Valja se sada osvrnuti na upotrebu pojedinih pojmova, dakle stručnu terminologiju.

Bračna i izvanbračna zajednica

Članak 25. novoga zakona određuje tko se u smislu mirovinskoga zakona smatra članom obitelji.: »(1) U slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, i to: 1. bračni drug, 2. razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, 3. djeca rođena u braku, izvan braka ili posvojena, 4. pastorčad koju je osiguranik ili korisnik prava uzdržavao, 5. unučad koju je osiguranik ili korisnik prava uzdržavao, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ovome Zakonu, 6. roditelji – otac, majka, očuh, maćeha i posvojitelj osiguranika kojega je osiguranik ili korisnik uzdržavao, 7. djeca bez roditelja – braća, sestre odnosno druga djeca koju je osiguranik uzeo na uzdržavanje, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ovome Zakonu.

(2) Članovi obitelji iz stavka 1. ovoga članka osigurani su za slučaj smrti osoba iz članaka 23. i 24. ovoga Zakona ako je smrt tih osoba nastala zbog ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti dok su obavljale poslove pod okolnostima iz članaka 23. i 24. ovoga Zakona.

(3) Pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete te bivši izvanbračni drug s pravom na uzdržavanje.

(4) Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u posebnom izvanparničnom sudskom postupku, pokrenutom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice iz stavka 3. ovoga članka zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu.

 Iz teksta toga propisa proizlazi da su pojmovi »bračni drug« i »izvanbračni drug« stručni termini (terminus technicus) te da riječ »drug« ne treba shvaćati ideološki obojenom. Dakle, bračni i izvanbračni drug su izjednačeni kada je riječ o pravu na obiteljsku mirovinu. Isto vrijedi za izjednačavanje bračne i izvanbračne zajednice.

Posebno se upozorava da izvanbračna zajednica mora trajati najmanje tri godine i da se njezino postojanje mora dokazati u izvanparničnom sudskom postupku. Iznimno se priznaje i kraće vrijeme od tri godine, ali pod uvjetom da je u toj izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete, a bivši bračni drug ima pravo na uzdržavanje.

Životno partnerstvo i neformalno životno partnerstvo   

Sljedeći članak 26. propisuje prava »životnih partnera« (dakle razlikuje ih od bračnih i izvanbračnih drugova i zajednica): (1) U slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine koji je sklopio životno partnerstvo, osim osoba iz članka 25. ovoga Zakona, osigurani su i članovi njegove obitelji, i to: 1. životni partner, 2. bivši životni partner s pravom na uzdržavanje, 3. dijete nad kojim ostvaruje partnersku skrb, 4. dijete preminulog životnog partnera koje je osiguranik ili korisnik mirovine uzdržavao u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa o životnom partnerstvu osoba istog spola, 5. životni partner roditelja osiguranika kojeg je osiguranik ili korisnik mirovine uzdržavao u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa o životnom partnerstvu osoba istog spola.

(2) Pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se i neformalni životni partner ako je ta zajednica do smrti osiguranika ili korisnika mirovine trajala najmanje tri godine i od početka je udovoljavala pretpostavkama propisanim za valjanost životnog partnerstva te bivši neformalni životni partner s pravom na uzdržavanje.

(3) Status neformalnog životnog partnerstva utvrđuje se u posebnom izvanparničnom sudskom postupku, pokrenutom radi utvrđivanja postojanja neformalnog životnog partnerstva iz stavka 2. ovoga članka zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu.«

Za potpuno razumijevanje statusa svih tzv. »članova obitelji« bit će potrebno proučiti odredbe Obiteljskoga zakona (članak 11. i 12.) i »Zakon o životnom partnerstvu osoba istoga spola« (članak 2.). Postavlja se pitanje je li se predaleko otišlo u izjednačavanju braka definiranoga u Ustavu i Obiteljskom zakonu (čl. 12.) s raznim varijantama partnerstva istoga ili različitoga spola kada je riječ o mirovinskim pravima.