Kada je Jorge Mario Bergoglio zasjeo na Petrovu stolicu, svijet je brujao o promjenama koje će Crkvi i svijetu donijeti prvi papa isusovac i Južnoamerikanac. No sve novosti prvoga rimskoga biskupa s globalnoga juga i prvoga neeuropskoga pape nakon više od 12 stoljeća mogu se sažeti u važniju prvotnost – ime svetoga Franje. Papa Franjo prvi je iz papinskoga imena izveo čitav pastoralni program: sklonost gestama skromnosti i naklonost patnjama siromaha, zauzetost za mir među ljudima i za sklad sa stvorenim svijetom; konačno, neprestano uranjanje u riječi evanđelja, od kojega je neodvojiv i apostolski nespokoj svetoga Franje: »Dosad nismo gotovo ništa učinili!« Donosimo 12 »prvina«
kojima je papa Franjo oživio duh siromaška iz Asiza.
Iskrenost siromaha duhom
Premda se danas više pamti pozdrav koji je 13. ožujka 2013. uputio s balkona bazilike svetoga Petra – »Dobra večer!« – papa Franjo prvi je blagoslov preduhitrio riječima kakve će ponavljati gotovo u svakom obraćanju vjernicima: »Molim vas da se pomolite Gospodinu da me blagoslovi!« Ta molba otkriva sve duhovno siromaštvo pastira koji je i vjernike često poticao da u evangelizaciji ne zaziru od iskrenosti.
Rječotvorac izlazeće Crkve
O poetskoj kreativnosti kojom je papa Franjo izlagao nauk Crkve svjedoče brojni izrazi koji su iz njegovih spisa i govora s lakoćom prešli u javni diskurs: kultura susreta naspram kulture odbacivanja; revolucija nježnosti naspram globalizacije ravnodušnosti; socijalno prijateljstvo naspram ideološke kolonizacije; konačno, sinodnost kao duhovnost Crkve koja osluškuje i razlučuje, izlazi iz sebe – na periferije.
Pontifex u pop-kulturi
Prvi papa na društvenim mrežama i s mobilnom aplikacijom, prvi rimski biskup koji je dao intervju ateistu i napisao kolumnu za New York Times, prvi natpastir koji se uključio u »talk show« i održao TED-govor… Prisutnost koju je papi Franji u pop-kulturi osigurala njegova neposrednost objašnjava zašto su mu za života posvećene knjige i stripovi, oratoriji i murali, turističke staze i videoigre, pa i jedna vrsta glodavca.
Protivnik tihoga masakra
Pastoralni program koji od integralne ekologije seže do socijalnoga prijateljstva papa je najavio već prvim pohodom izvan Rima. Došavši 2013. na talijanski otočić Lampedusu, koji je dotad postao glavnom ulaznom točkom selilaca iz Afrike u Europu, prokazao je nemilost krijumčara ljudi, ali i nedostatak solidarnosti svih koji su izgubili sućut za ono što će kasnije nazvati »tihim masakrom« migranata.
Teološka inovacija milosrđa
Iako je prvi među papama članove mafije prozvao »ekskomuniciranima«, papa Franjo ustrajao je na ljudskom dostojanstvu kriminalaca. I više od pranja nogu rimskim zatvorenicima – pa i od prvoga otvaranja jubilejskih vrata u kaznenoj ustanovi – Sveti je Otac to pokazao svojom jedinom doktrinarnom »inovacijom«: 2018. naložio je da se u Katekizam unese odredba o potpunoj nedopustivosti smrtne kazne.
Franjevački dijalog s muslimanima
Među prvinama Franjinih pontifikalnih pohoda činjenica je da je prvi posjetio i aktivnu ratnu zonu – Srednjoafričku Republiku. No možda će se i najviše pamtiti prvi pohod jednoga pape Arapskomu poluotoku. U Ujedinjenim Arapskim Emiratima 2019. s velikim je imamom Ahmedom al-Tajebom potpisao i »Dokument o ljudskom bratstvu« – najpoznatiji od iskaza njegova dijaloga s muslimanima.
Ponizni poljubac mira
Papine političke inicijative više su se puta pokazale proročkima. Gotovo desetljeće prije rata u Gazi u Vatikanskim je vrtovima na molitvu sabrao predstavnike Izraela i Palestine; u prvom papinskom obraćanju američkomu Kongresu upozorio je na »napast simplicističkoga redukcionizma koji vidi samo dobro ili zlo«. No najdojmljiviji je bio vapaj za mir u Južnom Sudanu, izražen 2019. ljubljenjem nogu zaraćenih vođa.
Otkrivanje karizme laikata
Uvid da »laici nisu drugorazredni članovi Crkve« Petrov 265. nasljednik višestruko je ovjerio. Osim što je prvi laika imenovao dikasterijskim prefektom, nadzor nad vatikanskim financijama povjerio je laicima. Evangelizacijsku karizmu laika istaknuo je i ustanovljenjem službe katehete 2021., a prvi je pravo glasa na biskupskoj sinodi dao ženama, koje su za njegova pontifikata zauzele i važnija mjesta u vatikanskoj upravi.
Siromaškov socijalni nauk
Svi će ljudi biti braća samo u svijetu koji sve stvorenje uključuje u hvalu Bogu – tako bi se na tragu riječi siromaška iz Asiza mogao sažeti socijalni nauk pape Franje, u kojem je ekologija neodvojiva od ekonomije, a njihova sveza od nadnaravnoga. Najizričitija papina poveznica sa svetim Franjom osim nekolicine papinskih dokumenata iznjedrila je i važne vjerničke inicijative, poput akcijske platforme »Laudato si’« i pokreta »Franjina ekonomija«.
Kormilar u oluji bolesti
Sliku pape Franje koji na praznom Trgu svetoga Petra podjeljuje blagoslov zauvijek će pamtiti svi koji su iskusili zatvaranje tijekom pandemije koronavirusa 2020. Kormilar Petrove lađe u toj oluji nije prepoznao vrijeme Božjega suda, nego »vrijeme odabira«. Kakav je bio njegov odabir, svjedoči otvorenost kojom je pred kraj života i sam ponio teret raznih bolesti, otjelovivši teologiju krhkosti, starenja i umiranja.
Grob do nogu Marijinih
Njoj je Fatimskoj povjerio pontifikat; nju je Lauretansku počastio trima novim naslovima. Onoj koju je nazvao »sjećanjem Crkve« posvetio je novi spomendan, a Presvetomu Srcu »prve influencerice« prikazao je Rusiju i Ukrajinu. Kod Spasa Puka Rimskoga započinjao je svako putovanje; njoj se utekao i za posljednje počivalište. I makar joj nije priznao naslov »suotkupiteljice«, prepoznao je međugorske plodove otkupljenja.
Odan otajstvu života
Premda na Uskrs 2025. nije mogao pročitati posljednju poruku gradu i svijetu, papa Franjo u njoj je sažeo odanost otajstvu života: »Bog nas je za život stvorio i želi da čovječanstvo uskrsne! U njegovim očima svaki je život dragocjen – život djeteta u majčinoj utrobi, kao i život starijih i bolesnih.« Tek prihvaćanjem toga otajstva ostvarit će se mir u svijetu i bratstvo među narodima za koje je u oporuci prikazao vlastitu patnju.
