Glas Koncila br. 47/2025.

PAPA LAV XIV. IMENOVAO MARKA KOVAČA I VLADU RAZUMA POMOĆNIM ZAGREBAČKIM BISKUPIMA
»Ova su imenovanja plod molitve Crkve i Božjega slušanja potreba njegova naroda«
BLAGO NARODU
Blagotvorni povratak u Krašić
MAJKA JEAN-MICHELA NICOLIERA LYLIANE FOURNIER
Gledajući vukovarske suborce, Jean-Michel poželio je nakon rata ostati u Hrvatskoj
MOLEKULARNA BIOLOGINJA DR. JOSIPA NEMET O KURIKULIMA TZV. »ZDRAVSTVENIH ODGOJAֿ«
Način na koji se u Rijeci i Zagrebu uvodi »zdravstveni odgoj« podsjeća na  patološke pedofilske obrasce
»TKO JE TKO«
Top-lista hrvatskih znanstvenika
STOLJETNI POTICAJI UTEMELJITELJA SVETKOVINE KRISTA KRALJA
»Nikoga nije svekoliki ljudski rod toliko ljubio niti će ikoga ubuduće toliko ljubiti kao Isusa Krista«
USKRATA ZA BOLJI ŽIVOT
Pametna djeca bez pametnih telefona – zvuči kao pravo odrastanje
TREBAJU LI LJUDI ANĐELIMA?
Božji svetci, slikarski pravnik i vojvodska postulatorica
JE LI TEHNOLOŠKI RAZVOJ OTVOREN OSOBAMA S INVALIDITETOM?
»Digitalna dostupnost« svima moralna je dužnost društva

 

U fokusu novoga broja su Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje koji je u molitvi ujedinio Hrvatsku te imenovanje novih pomoćnih zagrebačkih biskupa.

U danima između posljednjega ispraćaja svojega sina Jean-Michela Nicoliera i vukovarskoga 18. studenoga svoje je svjedočanstvo s čitateljima Glasa Koncila spremno podijelila hrabra majka Lyliane Fournier, koja je za informacijama o sinu tragala 34 godine. »Oprost može osloboditi onoga koji ga daje i pomoći onomu kojim ga prima, u nekim razumnim okolnostima. Da je moj sin ubijen u borbi, to bih razumjela. Ali nikad nisam mogla shvatiti i prihvatiti iživljavanje na nemoćnima«, rekla je među ostalim sugovornica.

O aktualnoj temi spolnoga (pre)odgoja u školi u središnjem intervjuu govori molekularna biologinja Josipa Nemet. Dr. Nemet pojasnila je što o tome kaže neurobiologija te što je u postojećem kurikulu neprihvatljivo. »Osim seksualizacije djece, u kurikul su uvedeni i rodno-ideološki pojmovi poput fluidnosti i samoodređenja rodnoga identiteta. (…)Pobačaj se u kurikulu prikazuje kao jedno od mogućih rješenja problema u slučaju neuspjeha kontracepcije, bez ikakva etičkoga okvira i bez spomena da bi takav čin mnogima mogao biti moralno neprihvatljiv«, rekla je dr. Nemet, napominjući da se u spornom kurikulu ne spominju temeljne vrijednosti poput ljubavi, vjernosti, obitelji, braka i roditeljstva.

Teološki osvrt piše o stoljetnim poticajima utemeljitelja svetkovine Krista Kralja. Premda je svoju šestu encikliku uputio »Quas primas« crkvenim poglavarima, papa Pio XI. na tri je načina 1925. i vjernike laike pozvao na njezino liturgijsko i društveno oživotvorenje. Uvid u encikliku pokazuje ne samo koliko je proročkoga duha u njoj, nego i kolika je aktualnost poruke svetkovine Krista Kralja koju je međuratni papa tom enciklikom utemeljio prije stotinu godina.

Kvaliteta rada u Hrvatskoj, uspoređena s uvjetima u drugim članicama EU-a, tema je kojom se otvara izdanje Prilike za studeni i prosinac. Književnik Antun Bonifačić, čije je ime u nazivu jedne zagrebačke ulice prijeporno vladajućima u Gradu Zagrebu, tema je rubrike Književnost. Potraga za osloncima – uzorima među ljudima koji mogu pomoći u nadvladavanju svakodnevnih teškoća – ali i prepoznavanje lažnih junaka, izazov je kojim se bavi rubrika Politika. Kao glavna poruka povijesne drame »Stablo za klompe« iz 1978. predstavljena je misao da svetost nije utopija, nego moguća stvarnost. Rubrika Glazba bavi se fenomenom MTV-a, rubrika Zdravlje govori o tihoj epidemiji šećerne bolesti, a Psihologija o emocionalnim zbližavanjem.