JASENOVAČKI LOGOR U BESPUĆIMA »POVIJESNOGA REVIZIONIZMA« (19) Ustaško ministarstvo šalje liječnike za cijepljenje kozaračkih izbjeglica

Prema svjedočenjima preživjelih logorska je bolnica bila u funkciji i sredinom travnja 1945.
Nizanka objavljuje široj javnosti potpuno nepoznate i manje poznate dokumente o jasenovačkom logoru. Bez konačnih i kategoričkih zaključaka, ne umanjujući niti opravdavajući počinjene zločine, nizanka postavlja jedno od ključnih pitanja: Treba li novootkrivene činjenice i dokumente uzeti u obzir i o njima mirno raspraviti ili treba dokazati da su oni krivotvorine, fotomontaže i slično te ih u cijelosti odbaciti?

Podatak o liječničkoj ekipi poslanoj sredinom 1942. na ispomoć u zdravstvenom zbrinjavanju kozaračkih izbjeglica smještenih oko jasenovačkoga logora također zavrjeđuje pozornost i objektivnu prosudbu:

»Prema zapovijedi Ministarstva zdravstva u Mlaku i Jablanac poslana liječnička ekipa (17. srpnja 1942., op. a.) u kojoj je i dr. Nikola Vladkov. Zadatak im je pomagati izbjeglicama (s Kozare i Potkozarja, op., a.) i cijepiti ih protiv tifusa.

Uz Vladkova sudjeluju dr. Petar Silobrčić, dr. Miljenko Gjivoje, kirurg dr. Župan, rengenolog dr. Auf, ortoped dr. Klemenčić te dvije bolničarke Hrvatskog crvenog križa Cindrić i Henigman« (Igor Vukić: »Jasenovac iz dana u dan; Kronologija«, Naklada Pavičić, Zagreb, 2019., str. 77.).

Ustaška bolnica sredinom travnja 1945.

Da je još sredinom travnja 1945. djelovala logorska bolnica, u kojoj su u većini, očito, bili zatočenici židovski liječnici, posvjedočio je 26. svibnja 1945. i Jakob Danon iz Zavidovića u BiH: »Ja sam 18.IV.1945. određen po zastavniku Liscu za ustašku bolnicu u samom Jasenovcu, te sam tog dana otišao u Jasenovac u ustašku bolnicu. U ustaškoj bolnici bili su od zatočenika sljedeća lica: Dr. Kohn, zubar, Dr. Spizer – internista, Dr. Lipković Rudi, kirurg, Dr. Zora Frajst – kirurg, Dr. Jonić Ivo okulista, Mr.ph. Joža Šenoer, Buki Salom (Buki je nadimak, a ime mu ne znam) dentista, Finzi Josef (Čučo), Altarac Maminko, iz Zenice, električar, Danon Jakob (tj. ja potpisani), Denon Šalom, Margita Furst, Giordana Mandić, Dorica, Katica, Vidojka, Jula, Olga (kojima prezime ne znam) i zatim Repac imenom iz Nove Gradiške te još 3 muškarca kojima se imena ne mogu sjetiti« (HDA, ZKRZ – Zh, kutija 231).  

Logorski liječnik cijepi djecu iz Uštice

»Skupina djece iz sela Uštice došla (8. rujna 1944., op. a.) u Jasenovac kako bi ih logorski liječnik cijepio od zaraznih bolesti. Među njima je i Nikola Šimičić.

»Liječnik ih je (skupinu djece) primio u kući u selu u blizini željezničke pruge. Nakon cijepljenja savjetovao im je da se kući vraćaju u grupama, ako bi nekome pozlilo od cjepiva, da mu drugi pomognu.«

Liječnik ih je primio u kući u selu u blizini željezničke pruge. Nakon cijepljenja savjetovao im je da se kući vraćaju u grupama, ako bi nekome pozlilo od cjepiva, da mu drugi pomognu« (Igor Vukić: »Jasenovac iz dana u dan; Kronologija«, Naklada Pavičić, Zagreb, 2019., str. 165.).

Jasenovac – sabirni logor za izbjeglice

Spomenuti primjeri govore o višenamjenskoj funkciji jasenovačke bolnice, samim time i logora, a u prilog tomu govore i tragični događaji potkraj g. 1941. koji su pogodili stanovnike nekoliko hrvatskih sela:

»Jasenovac je bio sabirni logor za sve izbjeglice, pa i za Hrvate. 21.XI.1941. 1500-2000 Hrvata iz Donjeg Lapca i Boričevca, koji su pobjegli pred četnicima, došli su u Jasenovac, odakle kasnije u Slavoniju. U sela Mlaka i Jasenovac, koji su u domeni logora Jasenovac naseljeni su muhađiri (prognanici, op. a.) iz Bosne« (Vladimir Mrkoci i Vladimir Horvat: »Ogoljela laž logora Jasenovac«, Naklada E. Ćić, Zagreb, 2008., str. 31.-32.).

U logor zbog varanja s kruhom

U jasenovačkom logoru završavali su i mnogi zbog kriminala, prijevare, nepoštena poslovanja i slično: »15. veljače (1942., op. a.) Dnevni list Hrvatski narod objavio vijest da je Marija Hladin, vlasnica mljekarnice u… prijavljena redarstvu jer je varala s karticama za kruh. Uz 3000 kuna kazne poslana je i na boravak u sabirnom logoru u Jasenovcu (odakle je vjerojatno proslijeđena u Staru Gradišku)« (Igor Vukić: »Jasenovac iz dana u dan; Kronologija«, Naklada Pavičić, Zagreb, 2019., str. 47.).

Policajci kažnjeni zbog »prekoračenja ovlasti«

U više je već navrata spomenuto da su i različiti ustaški dužnosnici završavali u Jasenovcu: »Četvoricu agenata ustaškog redarstva, Valent Grubešić, Henrik Geršić, Stjepan Crnogaj i Branko Randić, kažnjeni trogodišnjim boravku u Jasenovcu, zbog nedostatka stege i prekoračenja ovlasti u obavljanju dužnosti.

Obavijest o kazni Ravnateljstvo za javni red i sigurnost razaslalo svim velikim župama i redarstvenim oblastima i naredilo im da tiskaju oglase s kojima će i javnost obavijestiti o kažnjenim policajcima« (Vukić, isto, str. 47.).

Ustaša strijeljan zbog »nečasne radnje«

»Strijeljan ustaša Ilija Koturić r. 1924. iz Domaljevca (5. svibnja 1944., op. a.), s presudom ratnog suda – ‘nečasne radnje’« (Vukić, isto, str. 139.).

NASTAVLJA SE

IZVORGlas Koncila br. 33-34/2020.
Prethodni članakVELIKA GOSPA IZ NEOBIČNA KUTA Uz Majčicu i mame
Sljedeći članakDUGOMETRAŽNI PRVIJENAC JURE PAVLOVIĆA »MATER« Nasljeđivanje osobina?