»Selfie« je postao nova mjera kojom se »mjeri« suvremeni čovjek, upozoravaju iz »Obitelji i medija«. Ne samo da »selfie« daje temeljnu informaciju o tome kako netko izgleda, nego on govori i što netko jest. »Kao da se jednom lijepom fotografijom želi definirati cjelokupni naš identitet. Sve više i više ljudi postaju zarobljenici straha da će ih netko suditi prema njihovim nesavršenostima pa se zato priklanjaju nametnutim standardima ljepote koji ne odražavaju ono što svaki čovjek doista jest«, pojašnjavaju.
Uređivanje fotografija i upotreba raznih filtara već su prerasli »granice« ekrana, upozoravaju iz »Obitelji i medija«, pa je i jedan od učestalijih razloga za estetske intervencije priklanjanje idealima ljepote koje nameću »najpopularnije« društvene mreže. Za tu je opasnu pojavu skovan i znanstveni pojam »Snapchat dismorfija«. Sama po sebi tjelesna je dismorfija složen psihološki fenomen u čijoj je srži izobličena percepcija vlastitoga izgleda. Tako i estetski kirurzi svjedoče da raste broj onih koji im se obraćaju želeći neku vrstu zahvata jer u stvarnosti žele izgledati kao na mrežama poput Snapchata. »Ti ljudi obično dolaze, pokažu nam svoje mobitele i umjesto da kao prije kažu primjerice: »Ne sviđa mi se moj nos«, oni sada kažu: »Ne sviđa mi se kako moj nos izgleda na fotografijama.« Takvo što nije se nikada događalo«, prenijeli su iz »Obitelji i medija« zapažanje jednoga estetskoga kirurga.
Fotografije koje se objavljuju na društvenim mrežama i koje su često »proizvod« raznih filtara zamaglile su razlike između onoga što je fantazija i onoga što je stvarnost, upozoravaju iz »Obitelji i medija«, pozivajući se pritom i na istraživanje koje je nedavno objavljeno u američkom medicinskom časopisu »JAMA Facial Plastic Surgery«.
