KAD MREŽE POSTANU PROSTOR »DIGITALNE ZAVISTI« (2) Svaki nenamješteni smiješak vrjedniji je od bilo koje objave na mrežama

Foto: Shutterstock

Postoji li mogućnost upotrebe društvenih mreža i svih ostalih suvremenih tehnologija a da se pritom izbjegnu njihove štetne posljedice? Na to pitanje iz »Obitelji i medija« nude afirmativan odgovor. Prije svega treba pred sobom imati i perspektivu da društvene mreže nisu nešto što se »mora«. To iz »Obitelji i medija« pojašnjavaju: »Znanje je osnova svakoga istinski slobodnoga izbora i ono nam pomaže da se suočimo s potencijalnim posljedicama brže i učinkovitije. Međutim, društvene mreže nisu lijek. Nitko nam ih nije propisao kao takve i one nisu zrak koji moramo udisati ili kruh naš svagdanji.

»Jesam li žrtva digitalne zavisti? Koristim li se mrežama da bih se u virtualnom prostoru nadmetao s drugima? Želim li prikazati svoj život kao savršen samo da bih u drugih izazvao divljenje i čini li me to manje autentičnim«, tri su pitanja koja bi si trebao postaviti svaki korisnik društvenih mreža, napominju iz »Obitelji i medija«

Bez mreža se može – osobito kada shvatimo da na nas djeluju štetno, da oduzimaju našu pozornost, da nas čine robovima naših ekrana. Ukratko, možemo ih izbjegavati ili čak u potpunosti odbaciti ako shvatimo da negativne strane prevladavaju nad pozitivnima.«

No svaki korisnik mreža treba si, napominju iz »Obitelji i medija«, postaviti i nekoliko pitanja. Riječ je o pitanjima koja se tiču osobne, unutarnje slobode. »Jesam li žrtva digitalne zavisti? Koristim li se mrežama da bih se u virtualnom prostoru nadmetao s drugima? Želim li prikazati svoj život kao savršen samo da bih u drugih izazvao divljenje i čini li me to manje autentičnim«, nabrojili su iz »Obitelji i medija« te potaknuli: »Ako su odgovori na ta pitanja ‘da’, vrijeme je da zastanemo i promislimo. Naime, mediji se mogu rabiti na bolji način.«

Društvenim mrežama i tehnologijama treba se koristiti racionalno, pažljivo. »Naš izvanmrežni život vrijedan je, bez obzira na to vide li ga ili ne vide naši pratitelji. Što više uranjamo svoj život u virtualnu ‘stvarnost’ i pokušavamo primijeniti logiku da drugima moramo javljati o svemu čime se bavimo, u velikom smo riziku da zaboravimo koja je vrijednost nenamještenoga osmijeha, zabavnoga trenutka koji nije bio snimljen ili razgovora bez fotografija. Ako neprestano mislimo o društvenim mrežama, upadamo u rizik od gubitka zahvalnosti za ljepote koje nose svakidašnji trenutci«, pojašnjavaju iz »Obitelji i medija«.

Više od 5 milijardi ljudi u svijetu

redovito se koristi društvenim mrežama. U prosjeku se na mrežama provodi oko dva i pol sata u danu. Najkorištenije su mreže Facebook, Youtube i WhatsApp, a sve više korisnika ima i novije digitalne platforme poput TikToka.