KAD MREŽE POSTANU PROSTOR »DIGITALNE ZAVISTI« (3) I jedan »post« na mrežama drugima može postati znak ohrabrenja

Foto: Shutterstock

Kao i u svakom drugom mediju i sredstvu komunikacije, tako se i društvene mreže mogu upotrijebiti i na dobar način, ali i na način koji može imati štetne posljedice, podsjećaju iz »Obitelji i medija«. Mreže mogu biti plodno tlo za razne poroke, ali mogu biti i sredstvo za činjenje dobrih djela. »Izbor je na nama. Možemo mijenjati paradigmu. Alatima koji su nam dani možemo se koristiti mudro. A ako se njima koristimo na loš način, mogli bismo izgubiti osjećaj za stvarnost. Ti nas alati mogu učiniti odsutnima i takvima da ne možemo cijeniti trenutak u kojem jesmo – ovdje i sada«, pojašnjavaju iz »Obitelji i medija«.

»Dobro je pitati se kako drugima pomoći svojim sadržajima umjesto da se samo usredotočujemo na sebe i narcističke potrebe za priznanjem«, upozoravaju iz »Obitelji i medija«

Spomenuli su i nekoliko pitanja koje si svaki korisnik suvremenih tehnologija mora postavljati iz dana u dan, kao svojevrsni »korektiv« za dobru upotrebu mreža i digitalnih alata. »Imajući na umu tko su moji pratitelji i tko su svi oni koji mi vjeruju i vide sadržaje koje dijelim, postoji li nešto što ja mogu reći kao znak ohrabrenja? Što mogu objaviti da bih podigao nadu nekomu tko je baš danas imao loš dan? Na koji način dijelim informacije o nekoj temi?« neka su od pitanja koja preporučuju. »Ako je naše jedino pitanje kako možemo izgledati bolje od drugih, pred nama je i dalje dug put prema ispravnoj upotrebi društvenih mreža, a ona promiče ljepotu koja je autentična – ljepotu koja treba voditi naše svakidašnje izbore i društvene odnose«, napominju iz »Obitelji i medija«.

Prostora za napredak kod svakoga korisnika mreža i digitalne tehnologije itekako ima. »Primjerice, na mrežama možemo uvježbavati strpljivost umjesto impulzivnosti; možemo brusiti vlastitu dušu znajući kada se i kako mogu postaviti granice; možemo se voditi načelima pravednosti i razboritosti«, navode iz »Obitelji i medija«. Treba znati ispravno razlučivati prije nego što se nešto objavi na mrežama i upitati se »želim li služiti ili želim li biti služen« na mrežama. »Dobro je pitati se kako drugima pomoći svojim sadržajima umjesto da se samo usredotočujemo na sebe i narcističke potrebe za priznanjem«, upozoravaju iz »Obitelji i medija«.

Dva sata u danu

provode na društvenim mrežama odrasli stanovnici Zapada u dobi od 35 do 65 godina, pokazalo je istraživanje »Statiste« iz 2024. godine. Premda u tome prednjače mlađe dobne skupine (u prosjeku i više od tri sata dnevno), više se ne može reći da su mreže nepoznanica i zrelijim generacijama.