Djeca moraju od roditelja učiti i da neki sukobi i napetosti ne trebaju biti »zadnja riječ« u međuljudskim odnosima, napominju iz »Obitelj i medija«. Međutim i kada djeca svjedoče nekoj svađi između roditelja, pomirenje ne će donijeti ploda ako se svede na ponavljanje nekakvih formula ili ispraznih fraza.
»Kada shvatimo da neko naše ponašanje duboko ranjava osobu koju volimo, zrelost podrazumijeva da ćemo učiniti sve što možemo kako bismo ga promijenili. To podrazumijeva predanost, pažnju i zaista velik trud. Naravno, ne ćemo postati savršeni. I dalje ćemo griješiti i doživljavati nesuglasice. Ali rad na sebi ključan je za zdrav obiteljski život«, pojašnjavaju iz »Obitelji i medija«. »Oprost ne dokida osobnu odgovornost – on je osnažuje. Reći ‘žao mi je’ također znači obvezati se na osobni rast«, napominju.
»Kada parovi nisu navikli ozbiljno preispitivati vlastito ponašanje, lako se usredotočuju na tuđe pogrješke«, podsjećaju iz »Obitelj i medija« i potiču supružnike na intenzivnije promišljanje o unutarnjoj, duhovnoj izgradnji. »Takvo stajalište olakšava nam prepoznati vlastite pogrješke, zatražiti oprost i prihvatiti oprost od drugih«, dodaju. Plod takva pristupa može biti i manji broj nepotrebnih sukoba unutar obitelji. Život u obitelji tako postaje mirniji.
»Nitko se ne može sam spasiti – a to vrijedi i za obitelji«, podsjećaju iz »Obitelji i medija« i dodaju: »Traženje pomoći nije znak slabosti, nego hrabrosti, osobito kada shvatimo da smo se našli u obrascima i okolnostima koje nadilaze naše vlastite snage«, pojašnjavaju. »Odnosi se ne liječe samim protokom vremena. Potrebni su predanost, otvorenost za rast i povjerenje u one koji nam mogu pomoći«, zaključuju iz »Obitelji i medija«.
26 godina prosječna je životna dob
U Hrvatskoj je ta dob ponešto »razvučena« te iznosi 31,3 godine.
