KAKO SE KREĆE NEZAPOSLENOST U HRVATSKOJ? Prevelike razlike u nastanjenosti županija

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kardinala Franju Kuharića posmrtno je odlikovala prvim Veleredom Franje Tuđmana

Samo nekoliko sati nakon što je uručila kardinalu Josipu Bozaniću odlikovanje Velered predsjednika Republike Franje Tuđmana s lentom i Danicom za odlikovanoga kardinala Franju Kuharića Kolinda Grabar-Kitarović razgovarala je s novinarkom Karmen Miletić te je uz ostalo rekla: »Bilo bi potpuno neodgovorno i neozbiljno samo otići, povući se iz javnosti. Postoje i neki projekti koje želim završiti. S jako puno državnika ostala sam u dobrim odnosima, nezahvalno je bilo koga izdvajati. Nikad nisam radila razliku među njima, je li nečija država velika geografski ili se tretira kao moćna u svijetu, prijateljstvo i odnosi s bilo kojim državnikom meni su dragocjeni. Bez obzira na veličinu zemlje, bitno je to iskreno prijateljstvo, tako se i grade odnosi u svijetu. Moramo se ophoditi prema drugima kao što želimo da se oni ophode prema nama. S poštovanjem i prijateljstvom. Zajedništvo, međusobno uvažavanje, kultura dijaloga, ambicija, obrazovanje, ženska prava, liderstvo, mentorstvo to su vrijednosti za koje ću se zalagati.« Posljednji svoj tjedan kao predsjednica započela je u Frankfurtu gdje je zvonjenjem starim burzovnim zvonom simbolično označila početak radnoga dana na Frankfurtskoj burzi. U Njemačkoj je također uručila hrvatskim udrugama povelje Republike Hrvatske, susrela se s hrvatskim i njemačkim gospodarstvenicima te poručila da je tim činom željela zaokružiti svoj predsjednički mandat u kojem je osobito pozornost posvetila iseljenoj Hrvatskoj, Hrvatima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji su svoj zavičaj zamijenili životom izvan domovine. Posljednji je pak inozemni posjet rezervirala za Ljubljanu, gdje se 39. put sastala sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom. Možemo reći da ćemo Kolindu Grabar-Kitarović, usprkos svim medijskim i političkim podvalama koje su je pratile, pamtiti po dobru. Otvarala je nove granice prijateljstva, uvijek uspješno za Hrvatsku.

Kako su mladi informirani?

Prema tekstu Stele Lechpammer za maturante nema previše nade da će se u Hrvatskoj pojaviti neka uspješna treća opcija. Izmijenili bi trećinu Vlade i Sabora te doveli nove ljude »koji bi gledali prema budućnosti, umjesto da se vraćaju u prošlost«. Smatraju da je najveća boljka izmjenjivanje dviju stranaka. Misle da treba dati priliku mladima, a jedna maturantica rekla je da u drugom krugu predsjedničkih izbora nije željela birati manje od dva zla pa je poništila listić. Mladi su, kako su rekli, nezadovoljni dosadašnjim upravljanjem i ne očekuju ništa od novoizabranoga predsjednika. Može se zaključiti da su relativno upućeni u svakidašnjicu, premda su žrtve medija. Poznato je da je 2019. na državnoj maturi 8800 učenika strukovnih škola i gimnazije palo na ključnim ispitima. Trebalo bi ipak znati da nije sve na »mrežama« s kojih se oni najčešće informiraju.

Tek drugi centar za darovitu djecu

Splitski Stručni razvojni centar za poticanje darovitosti djece u ranoj i predškolskoj dobi »Cvit Mediterana«, otvoren 7. veljače, drugi je takav u Hrvatskoj. U njemu će se raditi sa četrdeset darovite djece iz cijele županije. Važno je otkriti darovitu djecu, jer kako navodi Tihana Marović – kod darovite djece često dolazi do kontradiktorne situacije, znaju biti intelektualno nadmoćni, a emocionalno ispod svoje dobi.

Posebne crte darovitosti vidljive su od rane dobi: imaju puno energije, vrlo su radoznali, zanima ih kako stvari funkcioniraju, rano nauče čitati i računati, vrlo su maštoviti, zapažaju detalje, ispravljaju odrasle u nedosljednostima, vrlo su ustrajni u svladavanju onoga što ih zanima. Često su perfekcionisti, teško podnose poraz, osjetljivi su i osjećajni i rade stvari »po svom«. Teško se snalaze s vršnjacima jer imaju drugačije interese. Uglavnom, sustavom nezadovoljni roditelji darovite djece sada mogu barem malo odahnuti. Samo oni znaju kako je iznimno teško provesti darovito dijete kroz cijeli obrazovni sustav, s odgovarajućom pomoći i skrbi iako briga o darovitom djetetu djeluje manje komplicirana od one za djecu s poteškoćama u razvoju. Naravno velika je razlika između bistroga i darovitoga djeteta. Darovita djeca često ostavljaju dojam da su naporna i neposlušna. Njihov intelekt, mašta, emocije i psihomotorika pretjerano su pobudljivi pa su često iznimno osjetljivi. Bolno su i gorko razočarani kada otkriju da odgojitelji, učitelji i obitelj ne zadovoljavaju njihove ideale. Ravnateljica »Cvita Mediterana« Rossana Bosnić rekla je: »Prijeko su nam potrebni educirani stručni suradnici, pomoć pri otvaranju posebnih vrtićkih programa, adekvatna didaktička oprema, kako bismo mogli biti kvalitetna potpora i pomoć roditeljima.« Osim »Cvita Mediterana« status stručnoga razvojnoga centra ima samo još dječji vrtić »Iskrica« u Zagrebu.

U pet županija 52 % stanovnika Hrvatske

Da je premalo radnih mjesta u Hrvatskoj objavila je Ljubica Gatarić. Primjerice u najbogatijem Zagrebu još manjka 18 000 radnih mjesta, u Rijeci i okolici oko 11 000, Osječko-baranjskoj županiji oko 9000…

Stopa je nezaposlenosti po županijama od najnižih 3,4 posto u Zagrebu do visokih 18 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je bez posla gotovo svaka peta osoba u radno aktivnoj dobi.

U Zagrebu je zaposleno 460 000 osoba, slijedi Splitsko-dalmatinska županija u kojoj radi 151 000 osoba, a na trećem je mjestu Primorsko-goranska županija sa 113 000 zaposlenih radnika. Nezaposlenost se osipa brže nego što raste zapošljavanje, što je prije svega posljedica iseljavanja, a prema analizi Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, stopa je nezaposlenosti po županijama od najnižih 3,4 posto u Zagrebu do visokih 18 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je bez posla gotovo svaka peta osoba u radno aktivnoj dobi. Nezaposlenost je golem problem i za Virovitičko-podravsku županiju te cijelu Slavoniju i Baranju, a puno je ljudi bez posla i u Splitsko-dalmatinskoj županiji – 12 posto – iako se prostori uz more ipak snalaze nešto bolje. Split i okolica u minusu su za oko četiri tisuće radnih mjesta u odnosu na 2008. godinu, a Željko Lovrinčević, istraživač Ekonomskoga instituta, kaže da se u Dalmaciji znatno promijenila struktura zaposlenih. Manje je zaposlenih u industriji, a više u uslugama, s tim što se mnogi iznajmljivači apartmana i ne pojavljuju u evidencijama zaposlenih. Glede zaposlenosti najbolje stoji Zagrebačka županija u kojoj danas radi oko pet tisuća radnika više nego prije deset godina, a oko 15 tisuća više nego 2014. Nezaposlenost je sve manji problem i za sjeverozapadni dio zemlje, gdje je stopa nezaposlenosti između 4 i 5 posto. »Zagrebački prsten i okolica nisu gubili ljude kao Slavonija«, ističe Lovrinčević, koji smatra da je, bez obzira na visoke stope nezaposlenosti u Slavoniji, većina nezaposlenih na istoku zemlje nezapošljiva pa će se i oni suočavati s nestašicom radne snage. Naseljenost županija vrlo je neravnomjerna – u 2018. godini u pet od 21 županije živjelo je 52 % stanovnika Hrvatske, a samo u Gradu Zagrebu gotovo 20 %, navode analitičari Hrvatske gospodarske komore. U 2018. godini Grad Zagreb imao je 17,8 puta više stanovnika od Ličko-senjske županije, godinu dana prije 17,5 puta više, a deset godina prije samo 14,8 puta više.

IZVORGlas Koncila br. 9/2020.
Prethodni članakŽUPA SV. IVANA KRSTITELJA – SVETI IVAN ŽABNO Povezanost s lokalnom zajednicom i skrb o mladima
Sljedeći članakBIVŠA »ZLATNA« KLIZAČICA KIRSTIN HOLUM NAŠLA BOLJI ŽIVOTNI PUT »Redovnički život pruža mnogo mogućnosti za osvajanje medalja«