Društvenost je jedna od glavnih odlika ljudskih bića. Ljudi su bića koja se ostvaruju kroz druge ljude – potrebni su im prijatelji, obitelj i osjećaj zajedništva. To zajedništvo posebice dolazi do izražaja kada su blagdani. Blagdan Božića smatra se blagdanom mira, ljubavi, radosti i nade, ali napose se smatra blagdanom obitelji i zajedništva. Na Božić nam je posebno važno osjećati se prihvaćenima u društvu, pripadati nekoj grupi i imati s kime podijeliti osjećaje sreće i radosti zbog Isusova rođenja. S obzirom na to da naša domovina dugo već bilježi velik broj iseljavanja, ne čudi nas što se upravo u božićno vrijeme znatan broj ljudi vraća kući iz inozemstva kako bi vidjeli svoje najmilije i u zajedništvu s njima proveli božićne blagdane.
Prema podatcima Državnoga zavoda za statistiku, otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju 2013. godine, iz naše se zemlje iselilo oko 300 tisuća ljudi, a ponajviše mladih. Zasigurno nije laka odluka napustiti domovinu, obitelj, rodbinu i prijatelje i započeti život u novoj sredini. Brojni su razlozi za odlazak. Nezaposlenost, loši uvjeti rada, male plaće i neriješeno stambeno pitanje samo su neki od njih.
No, s druge strane, brojni su razlozi i za ostanak. Osjećaj zajedništva zasigurno je jedan od glavnih razloga zbog kojega ljudi odluče ostati u svojoj zemlji i boriti se za svoj boljitak, ali i boljitak svoje zajednice. Zajedništvo što nam ga pruža obitelj koje počiva na osjećajima prijateljstva, razumijevanja i ljubavi važno je uporište za čovjekov život jer se u obitelji čovjek osjeća prihvaćeno i voljeno. Također, čimbenik osjećaja pripadnosti svakako je i Crkva kao Božja zajednica, ali i kao zajednica vjernika. Crkva nam pruža oslonac, utjehu i utočište od nevolja i tegoba koje nam donosi svakidašnjica. U teškim trenutcima s kojima se svatko od nas susreće osjećaj zajedništva pruža nam snagu i motivaciju da budemo ustrajni i hrabro i strpljivo dođemo do rješenja.
Mladim je ljudima posebice važno osjećati se prihvaćeno. Veliku ulogu može odigrati crkvena zajednica, koja treba poticati na zajedništvo i suradnju među ljudima kako bi se svaki pojedinac osjećao poželjno i vrijedno. Poradimo ovoga Božića na sebi kako bismo bili dobar vjernik, dijete, unuk, prijatelj te tako pridonijeli osjećaju zajedništva među našim bližnjima.
Mladenačko doba nestabilno je razdoblje obilježeno izazovima i nesigurnostima, ali je u isto vrijeme to razdoblje puno znatiželje i otkrivanja vlastitih sposobnosti. Mladima obrazovanje postaje glavna obveza. Nakon srednje škole moraju se odlučiti žele li studirati, a nakon završenoga studija postavlja se pitanje gdje početi graditi život. Mladima je dostupno mnogo mogućnosti i taj veliki izbor može dovesti do neodlučnosti i zbunjenosti. Zbog želje za napretkom nerijetko odlaze u inozemstvo jer smatraju da tamo imaju više prilika i bolji životni standard.
Trend odlazaka mladih iz Hrvatske nije novost, ali naravno da ima i onih koji se odluče ostati i svoj život graditi u domovini. U Hrvatskoj se mladi često suočavaju sa nezaposlenošću, no pronalaze se primjeri kada mladi samostalno pokrenu posao. Svaki je dio Hrvatske poseban i nudi prilike za razvijanje poslova, samo treba ustrajati kako bi se planovi ostvarili. Mladi tragaju za sobom, istodobno sudjelujući aktivno u zajednici. To se najbolje vidi u brojnim organizacijama mladih koje se bave raznim aktivnostima poput volontiranja te rada s djecom i odraslima. Mladi su i neizostavan dio Crkve, imaju čvrste obiteljske vrijednosti, a u Hrvatskoj imaju osjećaj da su na svome, što ih motivira da ostanu u domovini.
Mladi su ljudi pokretači novih prilika, daju nove ideje i nastoje poboljšati stanje u društvu. Ali ponekad ne mogu sve obaviti sami i treba im potpora zajednice.
U razdobljima nesigurnosti mlade treba ohrabriti, pomoći im i razumjeti njihove ideje. Brojni vrijedni projekti nastaju trudom i zauzimanjem mladih, njihovom željom i nastojanjem da pomognu okolini. Crkva kao zajednica mladima uvijek nudi priliku za duhovni rast i potiče ih da ostanu živjeti i raditi u svojoj zemlji, unatoč teškim uvjetima u kojima se nekad nalaze. Svima je poznata izreka »na mladima svijet ostaje«, ali to se može ostvariti samo ako imaju potporu zajednice.
Mnogo je mladih otišlo iz Hrvatske s namjerom da pronađu mjesto življenja koje će im, prema njihovu mišljenju, pružiti bolji i lagodniji život. Naša sugovornica Roberta Šrajbek završila je studij logopedije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu i mlada je osoba koja je odlučila ostati u rodnom Zagorju, mjestu kraj Zaboka. Iako u početku nije bila sigurna hoće li ostati živjeti u Zagorju zbog ponuda koje je dobila i u Zagrebu, smatra da je ostankom kod kuće dobila sve: dobre radne uvjete, život u kući roditelja i blizinu prijatelja. »Zagorje je divno mjesto za život jer je spoj seoskoga i urbanoga, sve je poznato; dijalekt, ljudi, priroda. Razmišljajući o tome, shvatila sam da ovdje mogu osobno rasti i razvijati se, istodobno pomažući drugima«, objašnjava Roberta. Osim što se brine o tome da djeca koja dolaze u njezin logopedski kabinet iz njega iziđu kao sretna djeca koja uspješno ostvaruju komunikaciju s okolinom, također u svom mjestu širi svijest o važnosti logopedske preventivne i terapijske djelatnosti, o kojoj se u manjim sredinama često premalo zna. Mlada logopetkinja Roberta naglašava da je posao često iscrpljujući, ali i ispunjavajući te da joj je suživot s roditeljima, bakom i sestrom, koji su joj oduvijek bili najveći vjetar u leđa, posebno važan razlog za ostanak u rodnom Zagorju. Na kraju poručuje: »Srce se uvijek vraća svojim korijenima te je u početcima radnoga života potpora bliskih ljudi od posebne važnosti.«
Svaka mlada osoba svojom jedinstvenom osobnošću, talentima i interesima pridonosi svojoj zajednici, povezuje se s drugim njezinim članovima i igra važnu ulogu u svojoj okolini. To nas navodi na pitanje tko su mladi u Hrvatskoj i koja je njihova uloga u društvu. Prema procjenama Državnoga zavoda za statistiku objavljenim u dokumentu »Hrvatska u brojkama 2020.« u Hrvatskoj je 2019. godine živjelo oko 900 tisuća mladih u dobi između 15 i 35 godina. Istraživanje mladih u Hrvatskoj 2018./2019. zaklade »Friedrich Ebert« navodi da većina mladih u Hrvatskoj živi u urbanim područjima, ima završenu četverogodišnju srednju školu, živi u roditeljskom domu, o političkim se događajima informira preko televizije i interneta te većinu slobodnoga vremena provodi s obitelji. Iza svake te brojke, dakako, stoji posebna osoba čiji jedinstveni doprinos zajednici statistički podatci ne mogu prikazati.
Priredili: A. Bukovac, E. Pinter, I. Moslavac, I. Tomić
