MLADI ŽELE HRANU BEZ KEMIJE Milenijalci kupuju ekološku hranu

Foto: Shutterstock

Organski ili ekološki proizvodi zdraviji su od konvencionalnih ili industrijskih inačica iz jednostavnoga razloga što sadrže manje štetnih (agro)kemijskih sastojaka. Zbog potrebe bržega uzgoja, višega prinosa, sigurnoga skladištenja i transporta poljoprivredna i prehrambena industrija rabe različite pesticide i aditive, kojih u ekološkim proizvodima – nema. Osim što nisu onečišćeni sintetskim kemikalijama, ekološki su proizvodi zdraviji i stoga što sadrže veću količinu potrebnih hranjivih tvari, poput vitamina, polifenola ili minerala.

Sve je isto?

Ta je usporedba literaturno dokumentirana, rasprave su pretvorene u znanstveni konsenzus pa su preostali prigovori ili sumnjičava pitanja tek izraz neupućenosti ili su u funkciji financijskih interesa i industrijskoga lobiranja. Najčešći mehanizam kojim se pokušava izjednačiti vrijednost ekoloških i konvencionalnih proizvoda jest stvaranje informacijskoga kaosa ili magle u kojoj se prosječan potrošač lako dezorijentira. Osnovna poruka takvoga marketinga glasi: sve je to isto! Sir ili rajčice kod »bakice na placu« iste su kvalitete kao mlijeko ili paprike na policama trgovine mješovite robe.

Bez obzira na cijenu, (mladi) ljudi sve više žele hranu bez kemije. To su važne informacije za hrvatske poljoprivrednike i prehrambenu industriju. Svi kemijski aditivi i sintetski pesticidi uvozni su artikli koji domaći prehrambeni materijal pretvaraju u manje konkurentan proizvod na europskom ekološkom tržištu.

Jasno, u sektoru ekološke proizvodnje također postoje prijevare pa deklaracije na proizvodima ne odgovaraju stvarnomu sadržaju. No lažne oznake »bio« samo pokazuju da postoje zakoni i pravila igre koja jasno razlikuju ekološke od konvencionalnih proizvoda. Znanstvenici tvrde, dakle, da ekološka i konvencionalna hrana nisu iste, takvi su prehrambeni proizvodi strogo razdvojeni pravilnicima i propisima, a razlikuje ih i tržište na kojem su ekološki proizvodi redovito skuplji. Konačno, bolju kvalitetu ekološke hrane potvrđuju potrošači koji su voljni platiti više za vrjedniji proizvod. 

Mladi Španjolci ispred Nijemaca

Nedavno je objavljeno istraživanje koje pokazuje da su mlađe generacije, takozvani »milenijalci«, mnogo spremnije odvojiti više novca za ekološki proizvod. Studija je provedena na populacijskim uzorcima u Španjolskoj, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj i Poljskoj. Tako, na primjer, 40 posto milenijalaca u Španjolskoj smatra prihvatljivim platiti više za ekološku hranu ili piće. Isto stajalište dijeli samo 26 posto opće populacije u Španjolskoj. Prema istom istraživanju, mladi su Nijemci nešto manje skloni otvoriti novčanik za skuplje ekološke proizvode (27 posto), ali još uvijek više nego prosječni njemački potrošač (21 posto). 

Etički i zeleni imidž hrane

Katya Witham iz agencije za istraživanje tržišta »Mintel« tvrdi: »Naši rezultati pokazuju da su društveni i okolišni učinci potrošnje prehrambenih proizvoda vrlo važni u odlukama i izborima mlađe generacije. To će svakako utjecati na sve veći rast tržišta s ekološkim proizvodima.« Takve se procjene već ostvaruju jer podatci pokazuju da je udio novih ekoloških proizvoda na europskom tržištu hrane u posljednjih 10 godina porastao za 43 posto. Također je porastao udio ekoloških proizvoda s etiketama o zaštiti okoliša ili ljudskih prava. Prije deset godina 23 posto ekoloških proizvoda bilo je obilježeno »humanim deklaracijama«, a danas taj udio iznosi 41 posto. Pri kupnji klasičnih prehrambenih proizvoda cijena je za potrošače glavni faktor izbora, no za nove generacije etički ili zeleni imidž proizvoda postaje važniji od cijene. 

Europa prednjači s ekoproizvodima

Pedeset posto Španjolaca, koji kupuju ekološku hranu, čine to da bi izbjegli štetne učinke kemijskih aditiva i konzervanasa, a 42 posto talijanskih potrošača čini to zbog sumnji u štetnost pesticida u biljnim proizvodima i hormonskih aditiva u proizvodima životinjskoga podrijetla. Zbog zdravstvenih razloga 44 posto poljskih potrošača kupuje ekološke proizvode, a 46 posto francuskih čini to zbog zaštite okoliša. Najzad, 20 posto ekokupaca u Francuskoj kupuje ekoproizvode iz etičkih razloga.

Te brojke govore da je uzlazni trend potražnje za ekološkim proizvodima očigledan, a zbog sve većega udjela mlađih generacija u tim procesima budućnost takvoga tržišta sasvim je izvjesna. Iako u svemu tome ima pomodarstva, pa i potrošačke ideologije, računica i poruka su jasne: bez obzira na cijenu, (mladi) ljudi sve više žele hranu bez kemije. To su važne informacije za hrvatske poljoprivrednike i prehrambenu industriju. Svi kemijski aditivi i sintetski pesticidi uvozni su artikli koji domaći prehrambeni materijal pretvaraju u manje konkurentan proizvod na europskom ekološkom tržištu.

IZVORGlas Koncila br. 41/2019.
Prethodni članakDOKUMENTARAC »DJEČJE PRIHVATILIŠTE SISAK« Tragična sudbina djece
Sljedeći članakPROPAO EKSPERIMENT S RADNIKOM PHINEASOM GAGEOM Zašto »ljubav prema bližnjemu« nije posljedica rada neurona u ljudskom mozgu