OTVARA SE NOVA RASPRAVA Hepatitis A i cijepljenje

Foto: Shutterstock

Stručnjaci Nastavnoga zavoda za javno zdravstvo »Andrija Štampar« upozoravaju da je u Hrvatskoj zabilježena povećana učestalost hepatitisa A, posebno među djecom i mladima. Riječ je o zaraznoj bolesti koja može uzrokovati oštećenje jetara. Nije jasno zbog čega već dva mjeseca vlada epidemija te zarazne žutice. I u Velikoj Britaniji traje epidemija hepatitisa A, a neka su djeca završila na transplantaciji jetara. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je podatke o zarazi u 15-ak razvijenih zemalja; ni jedan slučaj iz Afrike ili Južne Amerike. 

Pravo na sumnju

Dok stručnjaci traže »krivca« za širenje nove zaraze, dio javnosti vidi novu epidemiju kao posljedicu dvogodišnjih epidemioloških mjera ili kao imunosni poremećaj potaknut masovnim cijepljenjem provedenim tijekom pandemije. U nedostatku službenih ili znanstvenih podataka, jasno, nije zabranjeno propitivati etiologiju neke bolesti. Ljudi imaju pravo sumnjati, prigovarati, imaju pravo na intuiciju, predosjećaj i iskustvo. Nije hereza povezati cijepljenje sa zagonetnim porastom slučajeva hepatitisa. Nije rijedak slučaj da laici uoče stvari prije nego što ih znanstvenici izmjere. 

Medicinska jatrogeneza

Svaki je medicinski zahvat, posebice kemoterapija, svojevrsna agresija nad ljudskim organizmom. Kemikalije koje uzrokuju ciljanu inhibiciju enzima, supresiju žlijezda ili blokadu nekoga receptora uvijek uzrokuju i neželjene pojave u tijelu. Isto vrijedi i za cjepivo. Masovno cijepljenje pretpostavlja nuspojave. Fiziološke reakcije iznenađenja, unakrsne reakcije, molekulska mimikrija i imunosni poremećaji sadržani su u svakoj dozi cjepiva. Dio populacije završit će, nakon cijepljenja, u statističkoj skupini koja »nema sreće«. Eksperimentalni karakter cjepiva, poput ovoga najnovijega protiv koronavirusa, može znatno povećati broj ljudi u kojih se bilježe štetni učinci cijepljenja, pa i oni fatalni. U tome nema teorije zavjere, to je obična medicinska vaga s jednim krakom koristi i drugim krakom štete. Nije isključeno da šteta prevlada, da dolazi do tragedije ili do zabrane medicinskoga proizvoda. Nije isključeno da se zbog neželjenih posljedica cijepljenja cjepivo protiv koronavirusa povuče s tržišta.

Bez obzira na to što ni znanstvena istina nije konačna, objavljene studije opravdavaju sumnje da će vrijeme nakon pandemije biti praćeno pojavama autoimunih poremećaja

Štetni učinci cijepljenja zapravo i nisu iznenađenje jer su uočeni još rano u vrijeme kliničkih ispitivanja. No tada su kontrolu sigurnosti i efikasnosti cjepiva provodili stručnjaci plaćeni od farmaceutskih kompanija, a sada mane cijepljenja otkrivaju svi zainteresirani sudionici zdravstvenoga i znanstvenoga sustava. 

Pitanja bez odgovora

Ne postoje jasni podatci da je masovnija pojava hepatitisa A povezana s cijepljenjem protiv koronavirusa, ali ne postoji ni konačni dokaz da je ta veza – nemoguća. Laička javnost propituje i sumnja u službene verzije interpretacija jer već dvije godine svjedoči kontroverzama i neodgovorenim upitima: Je li poznat nulti pacijent, je li poznato podrijetlo virusa – s kineske tržnice ili iz kineskoga laboratorija, koji je broj doza potreban za »miran san«, štite li maske ili štete, je li cjepivo prevencija ili terapija, koliko dugo traje imunitet nakon cijepljenja, čemu služi testiranje zdravih ljudi, zašto djeca ne obolijevaju od pandemijske bolesti? U zbirci pitanja nižu se nova: Kamo je nestala gripa, je li hepatitis A posljedica cijepljenja? 

Pravorijek znanosti

Ono što je postalo vidljivo u javnosti zrcali se konačno i u znanstvenim studijama. Tako je krajem prošle godine objavljena studija portugalskih znanstvenika koji pojavu autoimunoga hepatitisa povezuju s cijepljenjem protiv bolesti COVID-19 (J. Autoimmun. 2021, 125, 102741). Iste slučajeve prikazuju talijanski i američki istraživači, koji izražavaju sumnju da hepatitis nakon cijepljenja nije slučajnost, nego izravna posljedica (J. Hepatol. 2021, 75, 728). Bez obzira na to što ni znanstvena istina nije konačna, objavljene studije opravdavaju sumnje javnosti da će vrijeme nakon pandemije biti praćeno pojavama autoimunih poremećaja, uključujući hepatitis.