U proteklom je desetljeću došlo do znatnoga porasta digitalnih zdravstvenih tehnologija, s više od 350 000 zdravstvenih aplikacija koje sada ispunjavaju trgovine aplikacijama. Samo u 2020. godini objavljeno ih je 90 000 – gotovo 250 svaki dan. Neka istraživanja pokazuju da korisnici u prosjeku rabe oko šest različitih zdravstvenih aplikacija, a neki čak i do deset. Uglavnom se kombinira više aplikacija za praćenje različitih aspekata zdravlja, poput tjelesne aktivnosti, prehrane, sna i praćenja kroničnih bolesti. S druge strane veliko europsko istraživanje o stajalištima građana prema zdravstvenim aplikacijama pokazalo je da se relativno malen udio korisnika aktivno koristi zdravstvenim aplikacijama. Podatci toga istraživanja pokazuju da oko 22 posto ispitanika navodi njihovu redovitu upotrebu, a približno 43 posto izražava interes za buduću upotrebu, no navode i zabrinutosti vezane uz sigurnost i privatnost podataka.
Nadalje, čak 45 posto korisnika prijavljuje osjećaj tzv. »digitalnoga zamora« – stanja mentalne iscrpljenosti koje nastaje zbog stalne izloženosti ekranima, velikoga broja informacija i čestih obavijesti. Kod nekih se to očituje kao pad koncentracije, razdražljivost ili osjećaj preopterećenosti. Zbog toga dio korisnika odustaje od aplikacija, najčešće zbog prevelikoga broja obavijesti, dodatnih troškova ili zbunjujućih i nepreglednih informacija. Stručnjaci upozoravaju da mnoge aplikacije nemaju dovoljno znanstvenih dokaza o učinkovitosti, a neke čak mogu dovesti do pogrješne samoprocjene zdravlja ili odgađanja traženja stručne pomoći. Istodobno pitanja privatnosti i zaštite podataka postaju sve važnija jer zdravstvene aplikacije često prikupljaju osjetljive informacije o korisnicima.
Tehnologija kao zdravstveni saveznik
Ipak bilo bi pogrješno digitalno zdravlje promatrati isključivo kroz prizmu rizika. Sve veći broj istraživanja pokazuje da digitalni alati mogu imati stvaran, mjerljiv pozitivan učinak na zdravlje, osobito kada se rabe promišljeno i uz jasne ciljeve. Aplikacije za praćenje tjelesne aktivnosti, prehrane ili sna omogućuju korisnicima uvid u vlastite obrasce ponašanja koji su ranije bili teško uočljivi. Primjerice, jednostavno praćenje broja koraka ili kvalitete sna često dovodi do povećane svijesti i potiče postupne, ali održive promjene životnoga stila. Digitalne tehnologije također imaju važnu ulogu kod bolesnika s kroničnim bolestima. Podsjetnici za uzimanje lijekova, praćenje glikemije ili krvnoga tlaka te mogućnost dijeljenja podataka s liječnicima pridonose boljoj adherenciji i većoj uključenosti pacijenata u vlastito liječenje. Uz to digitalni alati omogućuju telemedicinske konzultacije, kontinuirano udaljeno praćenje zdravstvenoga stanja preko nosivih uređaja (npr. pametni satovi i senzori), analizu trendova simptoma kroz mobilne aplikacije te brže prepoznavanje pogoršanja bolesti zahvaljujući automatiziranim upozorenjima i sustavima temeljenim na umjetnoj inteligenciji. Takav pristup pomiče fokus s pasivne na aktivnu ulogu pacijenta, što je jedan od ključnih ciljeva suvremene medicine.
Ne treba zanemariti ni motivacijski aspekt. Mnogi korisnici navode da ih upravo aplikacije potiču na kretanje, zdraviju prehranu ili redovitiji san, bilo postavljanjem ciljeva, povratnim informacijama ili elementima »gamifikacije«, odnosno upotrebom elemenata iz igara kako bi se povećala motivacija i angažman korisnika. Taj osjećaj napretka i kontrole može imati snažan psihološki učinak i dugoročno poduprijeti zdravije navike.
SAVJETNIK • Kako rabiti zdravstvene aplikacije bez rizika
