NE POSTOJE ODGOVARAJUĆA TOKSIKOLOŠKA ISPITIVANJA Preispitivanje sigurnosti kozmetike za sunčanje

Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) najavila je da se pripremaju opsežne promjene u regulaciji kozmetike za sunčanje. Preispitat će se vrijednost zaštitnih faktora (takozvani SPF faktori), potreba za pravilnim etiketiranjem proizvoda te obveza testiranja sigurnosti kemikalija sadržanih u kozmetici za sunčanje. Za većinu aktivnih sastojaka, odnosno kemijskih filtara za ultraljubičaste zrake sunca, ne postoje odgovarajuća toksikološka ispitivanja. O oksibenzonu, avobenzonu, oktokrilenu, oktinoksatu ili cinoksatu nema znanstvenih podataka o brzini apsorpcije kroz kožu u krvotok, o hormonskom djelovanju ili o mogućim karcinogenim učincima, a popularni kozmetički proizvodi sadrže upravo nabrojene kemikalije. Američka inventura kozmetike za sunčanje vrlo će vjerojatno potaknuti slične mjere opreza u Europskoj uniji i ostalim dijelovima svijeta.

S obzirom na znatan porast turista i »beachgoersa« u Hrvatskoj, bilo bi korisno izmjeriti razinu onečišćenja Jadranskoga mora oksibenzonom ili oktinoksatom. Te kemikalije uzrokuju kemijsku sterilizaciju mnogih morskih organizama, neurološke poremećaje riba…
Više kozmetike, više sunčanja

Slučaj službenoga preispitivanja vrijednosti i sigurnosti preparata za sunčanje svakako pokazuje da s tom kozmetikom nešto nije u redu. Radi se o proizvodima koji stvaraju lažnu sigurnost u ljudi koji odlaze na plažu (takozvani beachgoersi) i zbog kojih se ljudi nepotrebno i pretjerano izlažu djelovanju sunčevih zraka. Službeni izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije upozorava da su ljudi koji upotrebljavaju sredstva za zaštitu od sunca, kreme i mlijeko za sunčanje izloženi većemu riziku od nastanka raka kože od onih koji uopće ne upotrebljavaju takva sredstva. To potvrđuju i znanstvene studije koje pokazuju da je povećana potrošnja sredstava za sunčanje izravno povezana s povećanom učestalošću pojave raka kože (J. Am. Acad. Dermatol. 2001, 44, 781). Vrlo jednostavno, oni koji rabe kozmetička sredstva za sunčanje, uvjereni da su zaštićeni, više se izlažu djelovanju sunčevih zraka.

Panika na plaži

Drugi je problem pravilna uporaba sredstava za zaštitu, što zahtijeva proceduru koju uglavnom nitko ne poštuje: premazivanje kože svaka dva sata, izbjegavanje kupanja, izbjegavanje znojenja, potrebna debljina namaza… Smatra se da je za jednokratnu zaštitu kože odrasle osobe potrebno 40 mililitara kreme, što znači da je jedna bočica od 200 mililitara (cijena iznosi oko 50 kuna) dovoljna tek za jedan dan sunčanja. Četveročlana obitelj za sedmodnevni boravak na sunčanim plažama morala bi tako izdvojiti više od tisuću kuna samo za propisanu zaštitu od sunca. Kozmetička sredstva za zaštitu od sunčevih zraka primjer su proizvoda industrije straha. Marketinškom se taktikom prenaglašava opasnost sunčevih zraka, priroda se proglašava kancerogenom, a preplašenim se korisnicima ljetnih plaža nudi rješenje u obliku krema i mlijeka sa SPF faktorom 30 ili više.

»Beachgoersi« izbjeljuju koralje

Osim upitne vrijednosti (SPF faktori nisu nikakva garancija za zdravlje) i izgledne štetnosti, kozmetički su preparati i ekološki rizik. Taj problem najbolje ilustrira prošlogodišnja zabrana uporabe kozmetike na havajskim plažama. Lokalne su vlasti, u suradnji sa znanstvenicima, odlučile zaštititi područje koraljnih grebena, koje ugrožavaju upravo kemijski sastojci (oksibenzon i oktinoksat) iz preparata za zaštitu od sunca. Naime, svake se godine područje koraljnih grebena onečisti s desetak tisuća tona kozmetike za sunčanje, koja sadrži kemijske UV filtre (BP-3 ili benzofenon-3). Posljedica uporabe kemijske zaštite od sunca na havajskim je plažama gomilanje oksibenzona čija koncentracija u priobalnom području iznosi i do 20 mikrograma po litri morske vode. To je tristotinjak puta veća količina od one pri kojoj oksibenzon izaziva izbjeljivanje koralja.

S obzirom na znatan porast turista i »beachgoersa« u Hrvatskoj, bilo bi korisno izmjeriti razinu onečišćenja Jadranskoga mora oksibenzonom ili oktinoksatom. Te kemikalije uzrokuju kemijsku sterilizaciju mnogih morskih organizama, neurološke poremećaje riba… Ako su koncentracije tih štetnih kemikalija slične onima izmjerenima oko havajskoga otočja, trebalo bi razmisliti o regulaciji uporabe takve kozmetike na hrvatskim plažama. Ili, jednostavno, zabraniti prodaju kozmetičkih proizvoda koji sadrže ekološki štetne kemikalije.

IZVORGlas Koncila br. 12/2019.
Prethodni članakDAMIR BUŠIĆ, MLADI POLJOPRIVREDNIK IZ ŽUPANJE »Pozitivno mislim o udruživanju«
Sljedeći članakKNJIŽEVNA ANALIZA BIBLIJSKIH TEKSTOVA O KUŠNJI KAO KORIZMENI POTICAJ (2) Zlo može dobivati bitke, ali ne i rat