Iako Amazonska prašuma nosi naziv »pluća planeta«, bolje bi je bilo nazvati jednim plućnim krilom jer je drugo – ocean. Zemlja je plavi planet. Ocean prekriva više od 70 posto njezine površine te omogućuje život ne samo ljudima, nego i svim organizmima. Ljetovanje, barem u Hrvatskoj, mnogima je gotovo nezamislivo bez odlaska na more, a tu sklonost prema modrim dubinama dijele mnogi stanovnici sjevernijih krajeva Europe, što potvrđuju prepune zračne luke i nebrojene kolone na autocestama tijekom ljetnih mjeseci zbog sezonske migracije sa sjevera prema jugu. Jadran je za Lijepu Našu najvažniji resurs jer velik udio BDP-a ovisi o turizmu, ne samo kroz izravne prihode, nego i kroz neizravne.

Ocean je mnogo više od pukoga resursa, plovidbenoga puta, plave njive… jer proizvodi 50 posto kisika, apsorbira oko 30 posto ugljikova dioksida, najveći je globalni ekosustav, dom je većini zemaljske bioraznolikosti (milijun poznatih vrsta) te je glavni izvor bjelančevina u prehrani za više od milijardu ljudi diljem svijeta, mahom siromašnih

Ocean je vrlo važan za gospodarstvo: procjenjuje se da će do 2030. godine 40 milijuna ljudi biti zaposleno u s njim povezanim industrijama. No ocean je ipak mnogo više od pukoga resursa, plovidbenoga puta, plave njive… ocean proizvodi 50 posto kisika koji udišemo, apsorbira oko 30 posto ugljikova dioksida koji proizvode ljudi, čime ublažava posljedice globalnoga zatopljenja, najveći je globalni ekosustav, dom je većini zemaljske bioraznolikosti (milijun poznatih vrsta) te je glavni izvor bjelančevina u prehrani za više od milijardu ljudi diljem svijeta, mahom siromašnih, kao i važan izvor lijekova. Unatoč njegovoj egzistencijalnoj važnosti i za čovjekov opstanak, ocean je opustošen – iz njega se uzima više nego što se može obnoviti – iscrpljeno je 90 posto populacija velikih riba, a uništeno 50 posto koraljnih grebena. Stoga treba uspostaviti novu ravnotežu koja priznaje njegovu važnost i za čovjekov život te je »ponovno osmišljavanje« (»Reimagine«) tema Svjetskoga dana oceana 2026.

Duboko plavetnilo nije tako daleko od ljudi, ono prožima svakodnevni život poput zraka koji udišu, hrane koju jedu i klimatske ravnoteže koja omogućuje i ljudsko postojanje. Stoga bi od pukih korisnika njegovih resursa trebali postati istinski čuvari njegove i čovjekove budućnosti. Svjetski dan oceana slavi se 8. lipnja, a Ujedinjeni narodi (UN) ustanovili su ga kako bi upozorili na njegovu važnost, kao i na to kako na njega utječe ljudsko djelovanje jer su desetljeća neodgovornoga iskorištavanja dovela do njegove alarmantne degradacije. Tako je među UN-ovih 17 globalnih ciljeva održivoga razvoja 14. cilj očuvanje i održiva upotreba oceana, mora i morskih resursa. Naime zdravi oceani i mora ključni su za život na Zemlji. Ocean sadrži 97 posto Zemljine vode te prema volumenu čini 99 posto životnoga prostora na planetu. Uz to pruža ključne prirodne resurse, pomaže u razgradnji i uklanjanju otpada i onečišćenja, a obalni ekosustavi djeluju poput zaštitnoga pojasa koji ublažava razorno djelovanje oluja.

Nedjelja mora i čovjekovo dostojanstvo

Prefekt Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskoga razvoja kardinal Michael Czerny u povodu Nedjelje mora koja se ove godine slavila 12. srpnja uputio je poruku s temom »iznad robe i trgovine: ljudsko lice mora«. Istaknuo je da oceani ne razdvajaju ljude, nego ih povezuju, a svi koji rade na moru svakodnevno postaju mostovi između naroda, kultura, religija i gospodarstava, kao i to da oceani nisu samo trgovački putovi ili izvori gospodarskoga bogatstva, nego su dio Božjega stvorenoga svijeta povjerenoga čovjekovoj odgovornosti i skrbi. Oceani hrane narode te nas podsjećaju na ljepotu i krhkost zajedničkoga doma. Kardinal među ostalim upozorava na to da mora i oceani danas sve više trpe zbog onečišćenja, pretjeranoga iskorištavanja, uništavanja okoliša i posljedica neodgovornoga ljudskoga djelovanja, kao i na to da kada pate oceani, zajedno s njima osobito pate ribari, obalne zajednice i svi oni čiji život izravno ovisi o zdravlju morskih ekosustava. Pozivajući se na encikliku »Magnifica humanitas« pape Lava XIV., Czerny je istaknuo da se istinski napredak nikada ne može mjeriti isključivo učinkovitošću, tehnološkim razvojem ili profitom, nego mora uvijek biti vođen dostojanstvom ljudske osobe, općim dobrom i odgovornošću prema budućim naraštajima. Briga za more nikada ne može biti odvojena od brige za ljudsku osobu s obzirom na to da zaštita morskoga života i obrana dostojanstva i sigurnosti onih koji rade na moru nisu suprotstavljani prioriteti, nego sastavni dijelovi jedinstvene moralne obveze prema općemu dobru te blagostanju ljudi i morskoga okoliša koji dijelimo.

Nažalost, oceani su postali odlagališta otpada. U 2021. godini u oceanima se nalazilo 17 milijuna metričkih tona otpada, a to bi se, prema očekivanjima, trebalo udvostručiti ili utrostručiti do 2040. godine. Od toga je plastika najštetnija vrsta onečišćenja oceana. Trenutačno je samo 8,4 posto oceana proglašeno zaštićenim morskim područjem, iako je cilj to povećati na 30 posto do 2030. godine. Od ključnih morskih područja za bioraznolikost pod službenom je zaštitom tek 46 posto. Zagrijavanje oceana i njegovo zakiseljavanje, prekomjerni izlov ribe uz nezakonite prakse i dalje ugrožavaju morske ekosustave. Prosječna pH vrijednost oceana trenutačno iznosi 8,1 te je oko 30 posto kiseliji nego u predindustrijsko doba, a zakiseljavanje ugrožava opstanak morskoga života, narušava hranidbenu mrežu te u pitanje dovodi ključne usluge koje nam ocean pruža. Osim što apsorbira oko 30 posto godišnjih emisija ugljikova dioksida nastalih ljudskim djelovanjem, apsorbira i više od 90 posto viška topline iz klimatskoga sustava, tako da je toplina oceana došla do rekordnih razina, zbog čega se i oceanom šire toplinski valovi koji ugrožavaju ekosustave i uništavaju koraljne grebene diljem svijeta.

Sada se događa četvrto globalno izbjeljivanje koralja, najraširenije i dosad najintenzivnije. Svake godine u oceanu završi između 5 i 12 milijuna metričkih tona plastike, a 89 posto plastičnoga otpada s morskoga dna sastoji se od predmeta za jednokratnu upotrebu, poput plastičnih vrećica. Trošak pak čišćenja i financijskih gubitaka u ribarstvu iznose oko 13 milijardi dolara godišnje. Ocean je ključan i za turizam jer se oko 80 posto svih turističkih aktivnosti događa u obalnim područjima te u nekim zemljama turistička industrija osigurava posao za više od trećine radne snage. Međutim, ako se turizmom ne upravlja na održiv način, može postati velika prijetnja ne samo prirodnim resursima o kojima i sam ovisi, nego i lokalnoj kulturi i industriji, čemu se svjedoči i u Hrvatskoj. Pokret »Laudato si’« koji okuplja katolike diljem svijeta u brizi za zajednički dom podsjeća da dani poput Svjetskoga dana oceana nisu samo datumi u kalendaru, nego pozivi da se pažljivije osluškuje vapaj Zemlje i vapaj siromaha. Poziv na prisjećanje kako stvoreni svijet nije tek resurs, nego dar povjeren na brigu. Također napominju da katolici diljem svijeta odgovaraju na taj poziv šireći nadu: u malim obalnim zajednicama obitelji štite lokalne ekosustave o kojima ovisi i njihova egzistencija, a u župama animatori pokreta »Laudato si’« okupljaju vjernike na molitvu i djelovanje pa tako mladi uče da vjera nije odvojena od brige za stvoreni svijet, nego je s njim duboko povezana.

Je li tko vidio plemenitu perisku?

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije već šestu godinu zaredom provodi akciju »Jeste li ih vidjeli? – plemenita periska« kako bi se, uz pomoć građana, prikupile informacije o lokacijama na kojima se još mogu pronaći žive jedinke plemenite periske (Pinna nobilis). Naime otkrivanje novih živih jedinki plemenite periske, koja je endem Sredozemnoga mora, vrlo je važno za njezino očuvanje i praćenje jer je u kratkom razdoblju doživjela dramatičan pad brojnosti zbog smrtonosne zaraze koja dovodi do masovnih ugibanja. U hrvatskom dijelu Jadrana danas je poznato samo desetak potvrđeno živih jedinki, a na područjima gdje su nekad obitavale nalaze se samo ostatci praznih ljuštura. S obzirom na to da uspravna ljuštura ne znači da je periska živa, potrebno je to provjeriti tako da se nježno rukom prođe kroz vodu iznad nje, a ako je živa, reagirat će zatvaranjem. Žive su jedinke ključne za obnovu populacije i opstanak vrste te ih treba pratiti i prema potrebi dodatno zaštititi. Plemenita periska strogo je zaštićena vrste te je svako uznemiravanje, kao i namjerno vađenje živih ili uginulih jedinki (praznih ljuštura) zakonom zabranjeno. Opažanje živih jedinki može se prijaviti preko platforme »iNaturalist« ili preko mrežnoga obrasca.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA