Krumpir (Solanum tuberosum, lat.), važna je prehrambena kultura i vrijedan izvor bioaktivnih spojeva koji imaju potencijalno povoljne farmakološke učinke. Posebno se ističu njegova antioksidativna, gastroprotektivna i protuupalna svojstva. Gomolji krumpira bogati su ugljikohidratima, ponajprije škrobom koji čini 70 do 80 posto suhe tvari, zatim bjelančevinama, među kojima se ističu globulini i patatin, prehrambenim vlaknima, vitaminima poput vitamina C i vitamina B-kompleksa te mineralima među kojima prevladavaju kalij, magnezij, fosfor, željezo i cink. U narodnoj medicini krumpir se primjenjivao na različite načine.
Sirovi naribani gomolji upotrebljavali su se u obliku obloga za ublažavanje temperature, opeklina, reumatskih bolova i oteklina, a sok od sirovoga krumpira upotrebljavao se kod gastritisa, želudčanoga ulkusa i žgaravice. Krumpir je bio i važna komponenta dijetalne prehrane kod osoba s povišenim krvnim tlakom, bubrežnim bolestima ili probavnim tegobama. Novija istraživanja potvrđuju da polisaharidi i fenolni spojevi iz krumpira mogu smanjiti želudčanu kiselost i potaknuti regeneraciju želudčane sluznice. Također, visok udio kalija u krumpiru pridonosi regulaciji krvnoga tlaka, a neka istraživanja upućuju na to da redovita konzumacija kuhanoga ili pečenoga krumpira bez dodatnih masnoća može povoljno utjecati na lipidni profil.