ODMOR: POČIVATI U BOGU, POČIVATI S BOGOM Katolici ne mogu bez mise

Odmor duše i tijela još je ljepši u dobrom društvu

U ovom broju rubrike »Mladi mladima« pišemo i razmišljamo o onom za čim najviše čeznemo kada nas sustigne mnogo obveza: o odmoru. Svakomu je čovjeku odmor potreban, a mnogima od nas posebno nakon školskih i fakultetskih obveza i ispita. Stoga vam pišemo o različitim »vrstama« i tumačenjima odmora, osobito kako na njega gledaju mladi ljudi. No posvetili smo se odmoru i u teološkom smislu te objašnjavamo kako ga je Bog zamislio za čovjeka i kakvu simboliku on skriva. U ovoj rubrici pronaći ćete i preporuku literature za »vruće dane«. Preporučili smo nekoliko knjiga koje se isplati pročitati, a o temama kojih se dotiču više razmisliti. Ipak, naše preporuke nisu ostale samo na knjigama, nego vam i ove godine predlažemo i drugačiju vrstu odmora: hodočašća, s posebnim naglaskom na posjete Marijanskim svetištima. No govorimo i o »drugoj strani odmora«, to jest o radu tijekom odmora koji je toliko čest među učeničkom i studentskom populacijom, te pišemo i o temi svetkovanja nedjelje, dana Gospodnjega na koji se često zaboravlja tijekom ljetnoga odmora. Čitajte nas – bilo da se već odmarate, bilo da planirate odmor!

Katolici ne mogu bez mise

Kako vama počinje nedjelja? Glazbom, serijom na televiziji ili molitvom? Nedjeljnim izdanjem nekih novina, ovogodišnjim bestselerom ili Biblijom? Nedjelja nije tu da bismo se bavili sobom i dovršavali svoje obveze – za to imamo (kako i samo ime kaže) – radni tjedan. Nedjeljom se treba osloboditi za vrijeme s Bogom tako da on, koristeći nas, može »raditi svoj posao«. Ako je vrhunac naše nedjelje samo to da pobjegnemo na roštilj »s ekipom«, na nogometno igralište ili se zaključamo u sobu i odgledamo cijelu sezonu omiljene serije, od toga smo onda načinili zamjensku religiju.

Nedjelja nije tu da bismo se bavili sobom i dovršavali svoje obaveze – za to imamo (kako i samo ime kaže) – radni tjedan. Nedjeljom se treba osloboditi za vrijeme s Bogom tako da on, koristeći nas, može “raditi svoj posao”.

U biblijskoj Knjizi Izlaska piše: »Šest dana radi i obavljaj sav svoj posao. A sedmoga je dana subota, počinak posvećen Jahvi, Bogu tvojemu. Tada nikakva posla nemoj raditi: ni ti, ni tvoj sin, ni tvoja kći, ni sluga tvoj, ni sluškinja tvoja, ni živina tvoja, niti došljak koji se nađe unutar tvojih vrata. Ta i Jahve je šest dana stvarao nebo, zemlju i more i sve što je u njima, a sedmoga je dana počinuo.« Dakle i sam Bog se od svoga posla odmorio sedmoga dana i blagoslovio taj dan. Taj posvećeni odmor je potreba, ali i prikladan je kao vrijeme za zahvalu Bogu te za priznavanje Boga tvorcem i Gospodinom svega stvorenja.

Nedjeljni odmor zajamčen je čak i zakonski već od prvih stoljeća. Dakle, i sam čovjek je shvatio da mu je nakon »robovanja« u tjednu potreban odmor, a kršćaninu je to i dan Gospodnji koji će svetkovati na pravilan način – u miru i druženju s obitelji i bližnjima. No najprije misa jer svetkovanje nedjelje mora biti povezano s Bogom i uskrslim Gospodinom. Inače će nedjelja biti prazna i jednolična, što su uvidjeli već prvi kršćani koji su govorili: Bez nedjelje (to jest mise) ne možemo! Tako nam Isus na misi nakon šest dana punih posla, buke, gužve, brige, razočaranja i problema poručuje: »Dođite k meni svi koji ste umorni i opterećeni i ja ću vas odmoriti.«

No treba imati na umu i to da odmarati se ne znači ljenčariti. Radionice, šetnja s obitelji, vrijeme za molitvu, povlačenja u osamu – sve su to primjeri aktivnosti koje, svaka na svoj način, pridonose pravom značenju odmora. Isto to zagovara i Koncil u svom dokumentu »Gaudium et spes« govoreći kako se slobodno vrijeme treba upotrijebiti za odmor, i to različitim slobodnim aktivnostima koje »profinjuju čovjekov duh«.

»Svako misto svoju crkvu ima«

Nakon poslovnih, školskih ili fakultetskih obveza svatko od nas zaslužio je odmoriti duh i tijelo. Neki odlučuju otići na more, neki ostaju u krugu svojih obitelji, a neki se pak odlučuju za nešto treće. Odmaramo se na različite načine kojima najbolje možemo ponovno »napuniti baterije« za ispunjavanje budućih obveza. No prilikom toga punjenja često se događa da zaboravimo na Onoga zbog kojega postojimo te »uzimamo odmor« i od njega.

Nakon poslovnih, školskih ili fakultetskih obaveza svatko od nas zaslužio je odmoriti duh i tijelo. Neki se odlučuju otići na more, neki ostaju u krugu svojih obitelji, a neki se pak odlučuju za nešto treće.

Mladi ljeti vrijeme posvećuju stvarima kojima su tijekom godine posvećivali manje pozornosti zbog nedostatka vremena ili prevelikoga broja obveza. Tako se odlučuju za put na more, odlazak k rodbini ili prijateljima u inozemstvo ili neke slične pothvate. Preko godine su redovito išli na misu i nisu zaboravljali pomoliti se, ponekad možda i zato što su imali potrebu obratiti se Svevišnjem s vjerom kako će im pomoći u njihovim svakodnevnim problemima. I sami se ponekad suočimo s istinom da se Boga najčešće sjetimo u teškim trenutcima, a zaboravljamo ga u trenutcima opuštenosti. Ljetni su mjeseci varljivi jer bi upravo ta opuštenost koja se uz njih veže, mogla pridonijeti slabljenju naše duhovne snage. Nije nam potreban odmor od molitve, odmoriti se možemo i u molitvi, tj. u razgovoru s Bogom. On na nas nikad ne zaboravlja i nikad nas ne ostavlja same, koliko god to nama zvučalo čudno i pomalo nemoguće. I u najtežim trenutcima on je uz nas, iako mu zamjeramo što se ponekad nešto ne odvije onako kako smo ga zamolili.

Odlaskom iz mjesta u kojem smo navikli ići u crkvu često gubimo i naviku odlaska u crkvu. Ipak, »svako misto svoju crkvu ima« te nam odlazak od poznatoga nikako ne bi smio biti isprika za »odmor« od Boga. Od Boga se ne odmaramo, odmaramo se u Bogu. Zato ne zaboravite na Boga ni prilikom ljetnih mjeseci i bar nedjeljom idite na misu. Jer vjernici smo cijeli život, ne samo određeni dio godine.

S fakulteta »na sezonu«

Radno ljeto mnogima je noćna mora, ali mnogima je to prilika za zaradu »nešto novca« kako bi ostatak godine mogli ugodnije živjeti. Preko sezone mladi, posebno studenti, imaju najviše vremena za rad, pa tako pune osobni proračun ne bi li se tijekom akademske godine mogli bolje posvetiti drugim obavezama, što na fakultetu, što kod kuće.

Većini ljudi, pa tako i mladima i studentima, ljeto je vrijeme za odmor i opuštanje. Ali velik je broj onih koji ljeti ne predahnu, nego tek tada počinje pravo »mučenje«, često zahtjevnije i napornije od učenja. Ponekad je to mučenje više fizičko, posebno kada počnu nesnosne temperature koje stvaraju gotovo nemoguće uvjete za rad. A ponekad je riječ o psihičkom mučenju, odbrojavanju dana do kraja radne sezone, ali i brojenju dana do jesenskoga ispitnoga roka i nove akademske godine. Kako preživjeti u moru obveza, kako naći vremena za odmor i opuštanje kad s radnoga mjesta promatraš bezbrojne turiste kako uživaju u osvježavajućem moru dok se ti, već i doslovno, topiš od umora?

Snimila: I. Popovački | Bog nas nikad ne zaboravlja, ne zaboravimo ga preko ljeta

Ako se ostavi pokoji ispit za jesenski rok, teško je uskladiti obveze na fakultetu s obvezama na sezoni. Ali često to nije najveći problem onih koji rade. Sve je teže pronaći posao na kojem će sve biti kako treba, da je plaća solidna i redovita, da se nudi pristojan smještaj ako je potreban, da šefovi ne izrabljuju i ne podcjenjuju mladu radnu snagu, koju ponekad vide baš kao samo to – radnu snagu – koju će maksimalno iskoristiti preko ljeta, često za minimalac.

Treba biti čvrst i znati što je prihvatljivo, a gdje treba povući crtu. Treba postaviti granice preko kojih se ne smije prelaziti, kako od strane poslodavca tako i od strane radnika. Dobar i korektan ljudski odnos zasigurno će rezultirati obostranim zadovoljstvom i eventualnom budućom suradnjom idućih sezona. Dobar radnik, kao i dobar šef, prepoznaje se i cijeni. Za sve takve sezona ne će biti veliki stres i umor, nego još jedno pozitivno i vrijedno životno iskustvo.

Ljetna lektira za mlade… od mladih

Za vruće ljetne dane, kada šum valova ili lahor krošanja masira naše moždane vijuge i priprema ih za novi semestar, školsku godinu ili posao, dobre stranice duhovne literature među prvim su stvarima za kojima ćemo posegnuti kako bismo, osim tijela, odmorili i duh. Stoga u nastavku teksta donosimo tri naslova duhovne literature koja je dovoljno »laka« da vas ne umori, a opet dovoljno »snažna« da upotpuni duhovne praznine i ojača vas za poravnavanje svih krivina. Popis naslova nije složen po kvaliteti ili važnosti, nego je na vama da odaberete red kojim ćete čitati, a namjerno nismo odabrali naslove našega »Glasa Koncila« koje sigurno dobro poznajete.

Snimio: B. Čović | Svakom novom pročitanom knjigom odmaramo, ali i treniramo um

Slučajnim odabirom na prvom je mjestu Manfred Lütz i njegovo djelo »Bog, mala povijest najvećega« (»Verbum«, Split, 2012.). U toj knjizi pronaći ćete sažetu povijest Boga prikazanu po tematskim jedinicama za koje autor vjeruje da posebice obilježavaju prekretnice u povijesti vjere u Boga, Isusa Krista. Pa tako Lütz raspravlja s ateističkom, znanstvenom, umjetničkom, filozofskom i sličnim perspektivama koje svaka na svoj poseban način, kako kaže, potvrđuju ili otkrivaju Boga. Knjiga je zabavno štivo zbog svježine i proznoga stila, a s druge strane svakomu će »kulturnjaku« ili čitatelju koji odviše uživa u širini pogleda na svijet svakako osvježiti ljeto. Preporučujemo vam i djelo protestantskoga pastora Ricka Warrena »Svrhovit život« (»STEPress«, 2004.). A ako vaš godišnji odmor traje 40 dana, ova knjiga idealan je naslov za vas. Zašto? Zato što vas autor želi povesti na putovanje koje traje ni manje ni više nego 40 dana u kojima ćete svakoga popodneva na plaži, čitajući nekoliko stranica (ne bojte se, knjiga nije »predebela«), biti bliže otkrivanju svrhe koju je Bog namijenio baš vama. Kroz nekoliko poglavlja autor želi da postanete svjesni da Bog ima plan za svako svoje dijete i da ga možete otkriti, pa i uz pomoć te knjige. Na kraju, naš je treći prijedlog Clive Staples Lewis i njegova knjiga »Kršćanstvo nije iluzija« (2. izdanje, »Verbum«, 2016.). Mnoge muče sumnje, a mnogi su u nedoumicama kako je moguće da je Bog jedan, ali i trojstven. Drugi su pak u muci jer ne razumiju kako i zašto bi Bog htio umrijeti ili pak dati razapeti svoga sina. Treći su ostali bez ideja objašnjavajući sebi samima gdje je Bog danas. Lewis u tom epohalnom djelu na dovitljiv i smion način odvažno pokušava dati odgovore baš na ta pitanja. Svakako knjiga za svakoga tko vjeruje ili ne vjeruje u Božje postojanje.

Hodočašćem do odmora za dušu i tijelo

Sredina srpnja za mnoge mlade označava razdoblje potpune bezbrižnosti, odmora i zabave – kako zbog završetka ispitnih rokova tako i zbog skoroga povratka kući nakon ljetnoga semestra provedenoga na studiju. I dok će mnogi sasvim sigurno vruće ljetne dane provesti uživajući u svim morskim radostima, neki u svježini planina, a neki u kombinacijama rada i odmora, jedan dio će se odlučiti i na putovanja.

Posjet novim zemljama i mjestima uistinu je neprocjenjivo i jedinstveno iskustvo. Svaki doticaj s novim ljudima, jezicima, kulturama, kuhinjama, literaturom, arhitekturom, spomenicima i svime što neku zemlju čini posebnom jedan je od »sastojaka« koji pridonose oblikovanju nas kao osoba. Ta putovanja ne moraju nužno biti samo turistička, nego mogu imati i duhovnu vrijednost. Hodočašća također možemo smatrati jednim od načina odmora – putovanja su sama po sebi izvrstan način da se odmori od svakodnevice i upozna nešto novo, a odlaskom u posebna, sveta mjesta diljem svijeta pružaju nam se i novi načini upoznavanja vjere. Marijanska svetišta imaju posebno značenje za Hrvate, a s obzirom na to da ih u Hrvatskoj ima toliko mnogo i da su raspoređena diljem cijele Lijepe Naše, hodočašće koje bi obuhvaćalo ljepote svetišta na riječkom Trsatu, zagrebačkih Kamenitih vrata, nacionalnoga svetišta u Mariji Bistrici, slavonskoga krajolika prilikom posjeta svetištu u Voćinu ili Aljmašu, dalmatinskoga okruženja u Sinju, kao i krapinskih brežuljaka na Trškom Vrhu ili loborskih kod Majke Božje Gorske, bilo bi vrlo lijepo i raznoliko putovanje.

Posebno snažna mjesta za odmor duše nalaze se i izvan Hrvatske – Fatima u Portugalu, Lurd u Francuskoj, Czechostowa u Poljskoj, talijanski Loreto i španjolski Garabandal. Svako od tih svetišta ima svoju posebnost, a samo putovanje u društvu prijatelja donosi odmor od svakodnevnih briga. Kada se još tomu doda i susret s novim i nepoznatim mjestom gdje se odmara i tijelo i duša, ljepši je odmor teže zamisliti.

Duhovni sadržaji preko ljeta za mlade

Za mlade se nudi puno sadržaja preko ljeta, i to u vidu kampova koje organiziraju razne udruge, organizacije, (nad)biskupije i župe. Takav oblik sadržaja nudi zbližavanje kršćanske zajednice, a napose mladih vjernika. Kamp je idealno mjesto za produbljivanje duhovnosti, nude se mali tečajevi kršćanstva, rekreacija, ali i fizički rad. Također, mnogi od tih kampova orijentirani su na boravak u prirodi te na raznolike aktivnosti koje se nude mladima.

Snimio: I. Kronja | Kroz kampove se produbljuje duhovnost

Jedan od najpoznatijih kampova i dalje je duhovno-rekreacijski kamp Modrave. U kampu su sudionici podijeljeni u manje skupine, pruža se mogućnost iskustva temeljnoga kršćanskoga života, među ostalim i zajedništvo vjere u zajednici. Mladi imaju priliku bolje upoznati sebe u duhovnim sadržajima i učiti se o zajedništvu s drugima preko fizičkih aktivnosti. Takav se program provodi od 2003. godine u šatorskom naselju na rtu Ovanj – između Pirovca i Draga u Dalmaciji.

Osim toga, sveučilišni pastoral Riječke nadbiskupije organizira ljetni kamp za mlade u Klenovici. Oni također nude druženje, duhovni program i kreativne radionice koje pružaju mogućnost za duhovni rast. Jedan od programa je i Kursiljo koji nudi mali tečaj kršćanstva, ove godine u Krapnju. Program traje tjedan dana, obogaćen misom, klanjanjem, ispovijeđu, svjedočenjima te radom u grupama. Studentski katolički centar organizira i kamp na Papuku za mlade. Ove je godine cilj kampa obnova hodočasničke staze od Đulovca do marijanskoga svetišta Voćin, rad s mladima kroz kateheze te radionice na kojima se upoznaje etnologija i kultura Hrvatske.

Ponuda ljetnih duhovnih sadržaja veoma je bogata i raznovrsna. Svatko tko želi sudjelovati u ovakvom obliku druženja i ljetovanja može pronaći nešto za sebe.

Priredili: F. Hrnčić, N. Lednicki, I. Marinčić, L. Glasnović, Z. Medak, M. Labaš

IZVORGlas Koncila br. 27/2017.
Prethodni članakPRODATI SADA, DA BI SE IMALO KASNIJE Hrabro u rezove
Sljedeći članakODVJETNICA ILI ZAGOVORNICA? Za više složnosti u molitvi