Advent je za svakoga posebno vrijeme u godini, ali tu posebnost svatko shvaća drugačije. Netko će advent provesti pomažući drugima, volontirajući u nekoj organizaciji, netko će te dane odlučiti provesti u molitvi i promišljanju, a netko će prosinac iskoristiti za šetnju i uživanje u adventskim sajmovima diljem Hrvatske i Europe.
Uvijek možemo čuti kako je Božić vrijeme darivanja pa će stoga mnogi prosinac posvetiti traženju savršenoga blagdanskoga poklona za svoje bližnje. Pošast konzumerizma u našem je društvu prisutnija nego ikad pa se tako na suptilan način preko medija nameće kupovanje velikih količina raznih proizvoda, od kojih nam većina ustvari i ne treba. Bilo da je riječ o odjeći, kozmetici, dekorativnim proizvodima, dostupno nam je mnoštvo sadržaja. Blještavilo adventa ide ruku pod ruku s lampicama i dekoracijama, a mnogi požele duh nekoga adventskoga sajma imati i u svojem domu pa se tako kupnja konstantno odvija. Zbog toga je prosinac za ljude diljem svijeta najsretniji mjesec u godini, ispunjen veselim pjesmama, živopisnim dekoracijama i trenutcima provedenim u dobru društvu. Iako je hladno i nastupila je zima, sve pršti od radosti i topline. Kada se početkom nove godine ugase lampice i dekoracije se spakiraju čekajući sljedeći prosinac, čarolija i posebna radost kao da nestaju. Za mnoge tu radost završava, a samo oni koji istinski shvaćaju život znaju da je ustvari svaki dan radostan, sjajan i poseban ako ga živimo onako kako nas Bog uči. Jer kako kaže Sveto pismo: »Sve ima svoje doba i svaki posao pod nebom svoje vrijeme.« Svaki je naš dan ucrtan u dlan Božji, a na nama je da mu damo povjerenje i budemo sigurni da je ono što je on isplanirao najbolje za nas.
Prosinac i adventsko vrijeme posvećeni su pripravi za rođenje našega Spasitelja, a cijela godina i svaki naš dan trebali bi biti bdjenje uoči Isusova ponovnoga dolaska na zemlju i dana kada će on, kako molimo, suditi žive i mrtve. Život u vjeri znači život u molitvi, u radu, predanosti i strpljenju za sve stvari koje su dio Božjega plana i koje nam tek trebaju doći te shvaćanje da prolazno blještavilo nije bitno.
Advent je vrijeme pripreme za Isusovo rođenje, a kako dočekuje blagdan Božića i po čemu to vrijeme smatra posebnim, otkrila nam je magistrica komunikologije Josipa Galić iz Splita. Vrijeme došašća naša je sugovornica nazvala »iščekivanjem najslađega i najradosnijega kršćanskoga blagdana«.Međunarodni dan bez kupnje obilježava se zadnje subote u studenom. Suprotstavlja se Crnomu petku i poziva nas na umjereno kupovanje te kupovanje s namjerom. Materijalne stvari često znaju previše zaokupiti našu pozornost, a često i do razine da počnemo zaboravljati na vlastitu nutrinu i osobe oko nas.
Međunarodni dan bez kupnje može nam biti poticaj da se manje brinemo o vanjštini i posvetimo se najvažnijemu u nama, vlastitomu srcu. »Kakvi smo pred Bogom, takvi smo. Badava sav izvanjski sjaj ako je duša zatrovana zlom, ako je srce nečisto. To ne će oprati voda niti pokriti kozmetička sredstva niti prikriti vanjsko blještavilo. Sve to može obmanuti ljude oko nas, ali ne i Boga koji vidi u tajnosti. Srce je važno, duša je bitna. Ta nam je čistoća potrebna«, mudre su riječi fra Zvjezdana Linića.
Kraj studenoga svojevrsni je »blagdan« za sve ljubitelje kupovanja koji s veseljem iščekuju dan najvećih popusta u trgovinama – takozvani Crni petak. Ipak, ono na što želimo staviti naglasak u ovom broju rubrike Mladi mladima upravo je suprotnost Crnomu petku, a to je Međunarodni dan bez kupnje koji se u većini zemalja diljem svijeta obilježava zadnje subote u studenom. Također, kako se bliži i početak adventskoga razdoblja, namjera nam je podsjetiti kako je za Božić važno pripremiti srce i dušu jer Božić nisu pokloni, bogat ručak i kolači, nego slavlje Isusova rođenja, ljubavi i zajedništva.
Međunarodni dan bez kupnje obilježava se s ciljem poticanja ljudi na suzdržavanje od kupnje na taj dan. Najčešće se obilježava mirnim prosvjedima, javnim razmjenama rabljene odjeće i obuće te predavanjima o važnosti recikliranja.
Njime se simbolično nastoji podiči svijest javnosti o dugoročnim negativnim posljedicama koje sa sobom nosi suvremeno potrošačko društvo i rastući konzumerizam. Naglasak se ponajprije želi staviti na prekomjernu kupnju nepotrebnih stvari, kao i uz to vezanoga problema rastuće količine otpada. Također, bit nije samo u tome da se ništa ne kupuje tijekom toga dana, nego potaknuti ljude da svakoga dana više promišljaju o vlastitim potrošačkim navikama i donose bolje odluke o tome što kupuju i je li im to zaista potrebno. Dakle, dublji je smisao toga dana shvaćanje da sreća ne leži u materijalnim stvarima te da je sreća itekako moguća bez mnoštva nepotrebnih stvari koje nas udaljavaju od bližnjih, a nerijetko i od nas samih. Problematika materijalnoga i kupovanja primjenjiva je i na Božić koji uskoro dolazi. Naime, kada čuju riječ Božić, mnogima su prve asocijacije pokloni, kolači, sajmovi, lampice i slično. Stoga se s pravom možemo pitati gdje se izgubila ona prava, istinska bit Božića? Problem je u činjenici da je danas društveni pritisak na kupovanje veći nego ikada te se djeca odmalena uče da je Božić vrijeme dobivanja skupih poklona, pa su nerijetko razočarana ako ne dobiju ono što su poželjela.
Sasvim je normalno da svojim bližnjima želimo pokazati da ih volimo i da su nam važni, posebice na Božić koji se često ističe kao obiteljski blagdan. No ne zaboravimo pri tome da materijalne stvari ne mogu ostvariti istinsku sreću jer je sreća u darivanju pažnje, ljubavi i vremena bližnjima.
Priredili: A. Bukovac, V. Lukačin, I. Moslavac, I. Tomić
