Župa sv. Petra apostola iz Petrovine zapisana je g. 1235. kao »Biškupec«, dobro zagrebačkoga Kaptola, zajedno s desetak drugih župa samoborsko-jaskanskoga okruženja u popisu župa Ivana Arhiđakona Goričkoga 1334. godine. Crkva, s prvim spomenom iz g. 1091. i najstarijim sačuvanim dijelovima od g. 1440. te freskama, vrijedan su i jedan od važnijih spomenika sjeverne Hrvatske. Različita su stilska obilježja na nekoliko otkrivenih slojeva zidnoga slikarstva, od onih najstarijih u svetištu iz prve polovice 15. st., koje su slikane subalpskim (tirolskim) stilom, i ostalih u kasnogotičkom stilu s kraja 15. stoljeća. Freske s početka 16. st. slikane su pod njemačkim utjecajem. Na freskama su pronađeni i glagoljski grafiti iz 15. st. koje je otkrio akademik Branko Fučić. Pojava glagoljskih grafita (kao: »to pisa pop Petar, komu je zemlja mati…, to pisa Ivan /iz/ Zagreba…«) pripisuje se okolnostima što je Zagrebačka biskupija graničila s Krbavskom biskupijom, kolijevkom glagoljice, ali i frankopanskim posjedima na tlu Goričkoga arhiđakonata. Neke su freske stilom bliske onima iz istarske crkve sv. Mihovila u Pićnju, i nekima iz Hrvatskoga zagorja te sličnima iz slovenskoga dijela Istre. Smatra se da su Frankopani dovodili majstore iz tih krajeva u sjevernu Hrvatsku i na svoje posjede.
U 15. st. crkva sv. Petra je jednobrodna s poligonalnim gotičkim svetištem, koje je ojačano vanjskim kontraforima. U svetištu je križno-rebrasti svod. U poljima svoda nacrtane su freske s temom Kristove muke. One su otkrivene pri obnovi crkve g. 1980. Masivan šesterokutni zvonik iznad pročelja izgrađen je g. 1668. Uz lađu crkve s južne je strane g. 1730. izgrađena kapela sv. Antuna pustinjaka, a na sjevernom zidu u 19. st. dograđena je dvokatna sakristija s ulaznim vratima i plošnim pročeljem. Tada su povećani prozori i napravljeno je pjevalište. Kod obnova crkva je zadržala srednjovjekovna obilježja. Drvena propovjedaonica i orgulje su iz g. 1821. Petrovsko proštenje je na blagdan 29. lipnja s misama u 8, 11 i 19 sati.
