POMAGANJE DJECI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU Zajednički rast za dobrobit djece

Irena Jamnik, predsjednica udruge »Život i radost«, Cestica 

Udruga »Život i radost« (ŽIR) osnovana je s ciljem pomaganja djeci s teškoćama u razvoju kako bi njihov život u zajednici bio lakši, kako bi bili prihvaćeni i kako bi im se dala prilika da aktivno sudjeluju u događanjima u skladu sa svojim mogućnostima. Udruga se skrbi o 12 djece s teškoćama u razvoju kao što su motoričke teškoće, autizam, poremećaji ponašanja, teškoće u učenju i slično. Najmlađi član ima tri, a najstariji 16 godina.

Poteškoće za koje znaju samo članovi obitelji s vremenom postaju problem, jer što su djeca odraslija, to su njihovi roditelji stariji. Djeca imaju sve više potreba, a roditelji sve manje fizičkih mogućnosti. Stoga udruga »Život i radost« svojim članovima, ali i svima koji to žele i trebaju, osigurava sadržaje koji im čine dobro, bilo da se radi o kreativnim, glazbenim ili tehničkim radionicama, senzoričkim vježbama, o terapijama koje izvode fizioterapeuti i logopedi, ili organizirano savjetovanje i razgovor sa stručnjacima. Većina sadržaja financirana je kroz program »Rastimo zajedno« koji financira lokalna samouprava, koja je izrazito otvorena za pomoć. Naravno, potrebe uvijek premašuju mogućnosti pa se provode i dodatne manifestacije kako bi se donacijama osiguralo ono što je pojedinomu djetetu potrebno – bilo da se radi o vježbama, terapijama, nabavi određenih lijekova ili pomagala i slično. Stoga se među ostalim organiziraju i donacijske izložbe, posebno o blagdanima, adventu i Uskrsu kada su štandovi Udruge postavljeni ispred kapele, a svećenik najavom na misi potiče župljane na pomoć udruzi.

Pomoć je nešto što svatko može definirati individualno, ponekad je pomoć samo odvojiti pola sata ili nekoliko sati da se roditelji odmore od svakodnevice. Stoga boravak djeteta u radionicama može biti vrijeme koje roditelj može iskoristiti za odmor ili obavljanje nekih obveza, ali i za zajedničko druženje s djetetom u radionici. Nerijetko uz dijete s teškoćama roditelji u udrugu dovedu i ostalu djecu pa to bude mjesto druženja i okupljanja obitelji. Na radionicama se zajednički izrađuju i razni predmeti, što povezuje obitelj međusobno, ali i roditelje djece s teškoćama koji razmjenjuju iskustva. U svojoj djelatnosti udruga se ponajprije oslanja na članove, stručnjake i druge sugrađane kao dobrovoljne suradnike. Nekoliko učenica srednje škole i mještanka aktivno je uključeno u aktivnosti pomoći djeci. Udruga je često i posrednik u traženju pomoći u ostvarivanju prava djece i roditelja te se uključuje tamo gdje se roditelji nisu uspjeli sami snaći. Još uvijek postoje obitelji koje ne žele ili se srame priznati teškoće u razvoju svojega djeteta pa stoga udruga organizacijom tribina i raznim drugim aktivnostima nastoji proširiti svijest o prihvaćanju različitosti i uklanjanju predrasuda.