POSEBNI SLUČAJEVI ZA MIROVINSKI STAŽ Pronatalitetna politika i roditeljstvo

Foto: Shutterstock

Zakon o mirovinskom osiguranju propisuje posebne slučajeve kada se nekomu roditelju ili s njim izjednačenim osobama priznaje određeno razdoblje u mirovinski staž, unatoč činjenici da odnosna osoba nije u radnom donosu niti je osigurana po nekoj drugoj osnovi, dakle nisu plaćani obvezni doprinosi za mirovinsko osiguranje. Priznavanje staža po toj osnovi ne ostvaruje se po nekom automatizmu, nego samo na osobni formalni zahtjev. Uvjeti i način priznavanja mirovinskoga staža s osnove roditeljstva i s njima izjednačenih osoba (njegovatelji prema propisima o socijalnoj skrbi / udomitelji) propisani su člankom 18. Zakona pa njegove odredbe posebno citiramo u cijelosti, radi lakšega tumačenja i razumijevanja:

(1) Na osobni zahtjev obvezno je osiguran roditelj koji obavlja roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta, a nije obvezno osiguran po drugoj osnovi, ako je dijete hrvatski državljanin i ako roditelj i dijete imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.

(2) Rođenjem sljedećeg djeteta, prije navršene prve godine života prethodnog djeteta, prestaje pravo na obvezno osiguranje po prethodno rođenom djetetu iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako oba roditelja obavljaju roditeljske dužnosti prema djetetu, a nisu osigurani po drugoj osnovi, obvezno se osigurava majka djeteta, ako se roditelji drukčije ne dogovore.

(4) Obvezno je osiguran roditelj njegovatelj ili njegovatelj prema propisima o socijalnoj skrbi, za vrijeme trajanja toga statusa.

(5) Obvezno je osiguran udomitelj koji obavlja standardno udomiteljstvo i udomitelj koji obavlja specijalizirano udomiteljstvo za djecu.

Prema tome, roditelj treba podnijeti poseban zahtjev u kojem mora navesti da obavlja roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta te da nije mirovinski osiguran po nekoj drugoj osnovi, odnosno da nije u radnom odnosu niti obavlja bilo kakvu drugu djelatnost po osnovi koje bi postojala obveza plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Ako jedan roditelj ima hrvatsko državljanstvo, a drugi je stranac, tada se i roditelju koji je stranac, ali ima prebivalište u Hrvatskoj i obavlja roditeljske dužnosti prema tomu djetetu, može priznavati mirovinski staž za odgoj djeteta u prvoj godini života djeteta. Dakle, mjerodavno je da su državljanstvo i prebivalište djeteta u Hrvatskoj i prebivalište odnosnoga roditelja na teritoriju Hrvatske. Kod prosudbe kada je ispunjen uvjet prebivališta treba paziti na razliku između prebivališta i boravišta

Osim toga dijete mora biti registrirano kao hrvatski državljanin, a dijete i roditelj trebaju imati prebivalište u Hrvatskoj.

Uvjet državljanstva djeteta važan je za mješovite brakove. Ako jedan roditelj ima hrvatsko državljanstvo, a drugi je stranac, tada se i roditelju koji je stranac, ali ima prebivalište u Hrvatskoj i obavlja roditeljske dužnosti prema tomu djetetu, može priznavati mirovinski staž za odgoj djeteta u prvoj godini njegova života. Dakle, mjerodavno je da su državljanstvo i prebivalište djeteta u Hrvatskoj i prebivalište odnosnoga roditelja na teritoriju Hrvatske. Kod prosudbe kada je ispunjen uvjet prebivališta treba paziti na razliku između prebivališta i boravišta.

Što kaže Zakon o prebivalištu (Narodne novine, br. 144/12, 158/13 i 114/22)? U članku 2. stavka 1. propisano je: »Prebivalište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za životne interese kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi.« Naša napomena: težište je na činjenici da se radi o trajnom nastanjenju i životnoj zajednici obitelji.

Za razliku od toga u st. 2. propisano je: »Boravište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj gdje osoba privremeno boravi, ali se na toj adresi nije trajno nastanila u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka. Boravište u Republici Hrvatskoj mogu imati i hrvatski državljani koji žive ili borave izvan Republike Hrvatske.« Napomena: to se odnosi na Hrvate koji imaju prebivališta u drugim susjednim državama, najviše u Srbiji, BiH, Crnoj Gori i Sloveniji.

»Boravište se prijavljuje ako traje dulje od tri mjeseca ili je uvjetovano ostvarivanjem samo pojedinih prava i obveza vezanih za životne interese (zaposlenje, obrazovanje, dugotrajno liječenje i druge interese).« Napomena: nakon isteka tri mjeseca neprijavljivanje boravišta je prekršaj.

U članku 3. propisana je obveza prijavljivanja prebivališta ili boravišta policijskoj upravi mjesta novoga prebivališta ili boravišta. Osobi koja mijenja prebivalište ili boravište nadležno će tijelo po službenoj dužnosti evidentirati odjavu prethodnoga prebivališta ili boravišta.

Zaključna zapažanja: Mirovinski je zakon člankom 18. uzeo u obzir značenje prve godine života djeteta, stavivši dijete kao primarno, uz uvjet da dijete prebiva u Hrvatskoj i da ima hrvatsko državljanstvo. Nije propisan uvjet da se dijete rodilo u Hrvatskoj, što znači da se tim pravom mogu koristiti i svi povratnici iz dijaspore s djecom u dobi do jedne godine života, ako ispunjavaju uvjete propisane citiranim člankom.