Često se govori da djeca i mladi sve manje čitaju, da stalno surfaju po portalima, »skrolaju« po društvenim mrežama te se uglavnom bave zabavnim sadržajima. No rijetko se pak mladima daju konkretne preporuke koja bi literatura mogla biti plodonosna za njihov odgoj i razvoj u zrele osobe. Nekoliko korisnih smjernica roditeljima je dao projekt »Obitelj i mediji«, nabrojivši nekoliko književnih klasika i kratko opisavši zašto su upravo ti naslovi dobar odgojni alat za moderno doba.
»Maloga princa« Anoinea de Saint-Exupéryja odabrali su zato što je oda prijateljstvu i darežljivosti te kao knjigu iz koje se može učiti kako u dječjoj tako i u svakoj drugoj fazi života. Učiti o važnosti prijateljstva, darivanju sebe za ciljeve općega dobra, mladi mogu iz trilogije »Gospodar Prstenova« J. R. R. Tolkiena, koja je vrlo uspješno adaptirana i za filmsko platno, a nakon toga i u niz videoigara. Među nezaobilaznim klasicima navedeno je i »Preživljavanje u Auschwitzu« Prima Levija, djelo koje se vrlo lako može nasloniti na tematiku koju iznosi lektirno štivo »Dnevnik Anne Frank«. Levi opisuje svoje iskustvo najstrašnijega »pogona« za uništavanje ljudi te pokazuje da mržnja uvijek donosi samo degradaciju i prazninu, a ljubav gradi, čak i u okolnostima ništavila koncentracijskoga logora. Zašto je karijerizam loš djeca i mladi mogu naučiti iz »Smrti Ivana Iljiča«, djela Lava Tolstoja iz 1886. godine. Glavni lik romana potratio je čitav život tražeći uspjeh i izvanjska priznanja, želeći se uspinjati na društvenoj ljestvici i ući među one koji su važni. U trenutku smrti počinje promišljati o stvarima iza sebe, a razočaranje takvim stilom života koji Tolstoj genijalno prenosi čitateljima tek će rijetke ostaviti bez osjećaja katarze. Drugo važno Tolstojevo djelo »Ana Karenjina« mlade će upravo na pragu ulaska u odrasli svijet poučiti koja je razlika između tjelesne, fizičke privlačnosti te ljubavi koju karakterizira nježnost i pogled u budućnost, one ljubavi kojoj je potrebno vrijeme dozrijevanja i koja jedina daje trajne plodove.
