Boravak u prirodi potvrđeno ima višestruke koristi za ljudsko zdravlje. Istraživanja iz područja javnoga zdravstva, psihologije i imunologije sve češće ističu da kontakt s prirodnim okolišem pridonosi smanjenju razine kortizola, poboljšanju raspoloženja, jačanju kognitivnih funkcija i poticanju imunosnoga sustava. No, uz brojne blagodati, prirodni ambijent nosi i određene biološke rizike, među kojima se izdvajaju ubodi i ugrizi insekata i drugih životinja. Takvi kontakti najčešće rezultiraju blagim lokalnim reakcijama, no u pojedinim slučajevima mogu dovesti do ozbiljnijih kliničkih stanja, poput sistemskih alergijskih reakcija, lokalnih ili sistemskih infekcija, pa i prijenosa zoonoza – bolesti koje se sa životinja prenose na ljude. U kontekstu rastuće učestalosti klimatskih promjena, širenja vektora i sve češćega boravka ljudi u prirodi poznavanje zaštitnih mjera i postupaka prve pomoći kod uboda i ugriza postaje sastavni dio zdravstvene pismenosti.
Prva pomoć
Na našim su područjima uobičajeni sezonski pratitelji boravka na otvorenom komarci, krpelji, paukovi, pčele, ose i stršljeni, a rjeđe zmije. Pravodobna i ispravna reakcija može uvelike smanjiti rizik od komplikacija.
U slučaju uboda komarca dovoljno je mjesto uboda očistiti antiseptikom te, po potrebi, nanijeti lokalni antihistaminik ili hladan oblog kako bi se smanjili svrbež i otok. Važno je izbjegavati češanje kako se ne bi narušio integritet kože i otvorio put sekundarnoj infekciji.
Uklanjanje krpelja zahtijeva preciznost – treba ga uhvatiti sterilnom pincetom što bliže koži, izvući ravnim, nježnim potezom, bez uvrtanja, te dezinficirati mjesto ugriza. Nakon toga tijekom nekoliko tjedana treba pratiti moguće simptome poput crvenila (osobito karakteristična prstenastoga oblika), umora ili povišene temperature, koji mogu upućivati na infekciju borelijom.
Kod uboda pčele prvi je korak brzo i pažljivo uklanjanje žalca, koji ostaje u koži i nastavlja ispuštati otrov. Žalac treba odstraniti u što kraćem vremenu, idealno za 30 sekunda, a pritom je važno izbjegavati stiskanje otrovne vrećice. Najbolje ga je sastrugati tupim predmetom, poput kreditne kartice ili nokta, kako se ne bi dodatno istisnuo otrov. Nakon uklanjanja žalca mjesto uboda treba isprati vodom te nanijeti hladan oblog kako bi se smanjio otok i bol. Lokalni antihistaminici ili kortikosteroidne kreme mogu ublažiti svrbež i upalu.
Kod uboda ose i stršljena žalac najčešće ne ostaje u koži, ali je količina otrova veća i ubod bolniji. Postupak je prve pomoći sličan: hlađenje mjesta uboda, primjena lokalnih antihistaminika i analgetika te praćenje simptoma. U slučaju pojave simptoma poput nagloga oticanja lica i jezika, teškoća s disanjem, osipa po cijelom tijelu i ubrzanoga pulsa treba odmah pozvati hitnu pomoć. Do dolaska hitne pomoći važno je ostati smiren i nadzirati disanje i svijest ozlijeđene osobe. Osobe koje su već imale tešku alergijsku reakciju na ubod insekta (anafilaksiju) trebaju sa sobom uvijek nositi autoinjektor adrenalina (najčešće Epipen). U slučaju višestrukih uboda, osobito u području glave, vrata ili usta, trebalo bi se odmah javiti liječniku jer postoji veći rizik od oticanja dišnih putova.
Ugriz zmije otrovnice smatra se hitnim medicinskim stanjem. Osobu treba umiriti, spriječiti nepotrebne pokrete i imobilizirati ugrizeni ekstremitet. Nipošto ne treba pokušavati isisavanje otrova, inciziju kože ni stavljanje podveza. Ne preporučuje se primjena leda ni alkohola. Važno je odmah pozvati hitnu pomoć.
ODJEĆA I OBUĆA Prevencija uboda i ugriza
