Ususret proslavi 25. obljetnice beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca u subotu 30. rujna u Nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke danima su tekle pripreme za ispunjenje velikoga zavjeta – da se iz zraka kao zavjet Majci Božjoj i znak zahvale za Stepinčevu beatifikaciju s neba prospu latice od 10 000 ruža na prostor crkve na otvorenom. U organizaciji Glasa Koncila koji slavi 60. obljetnicu postojanja i Zaklade »Sv. Maravillas od Isusa«, koja u Hrvatskoj promiče karmelsku duhovnost, velika je želja se taj zavjetni čin ispuni upravo uz blagdan »svetice ruža« – crkvene naučiteljice i bosonoge karmelićanke sv. Terezije od Djeteta Isusa, čijemu se zagovoru naš blaženik za života na poseban način utjecao. Providnosno je i to što se zavjet izvršava upravo na godišnjicu kada se sv. Mala Terezija preselila u vječnost (30. rujna 1897.).
Bit će to znak povezanosti bl. Alojzija Stepinca sa »sveticom ruža«, crkvenom naučiteljicom sv. Terezijom od Djeteta Isusa i Svetoga Lica, čiju 150. obljetnicu rođenja Crkva slavi upravo ove godine.
Postoje duboke duhovne poveznice bl. kardinala Alojzija i sv. Male Terezije. Kao rimski student bio je prisutan na njezinoj kanonizaciji u Rimu 17. svibnja 1925.; prva zagrebačka župa koju je osnovao i otvorio bila je župa sv. Male Terezije na Miramarskoj (5. srpnja 1936.); smatra se da je upravo njegova pobožnost sv. Tereziji iz Lisieuxa pridonijela njegovoj inicijativi osnivanja prvoga hrvatskoga karmela u Brezovici 1939., a u svojoj je oporuci iz 1939. naveo čežnju da mu i sv. Terezija od Djeteta Isusa kao odvjetnica »bude prisutna u času smrti«. Posljednja knjiga na čijem je prijevodu radio kao zagrebački nadbiskup u Nadbiskupskom dvoru prije uhićenja nosila je naslov »Bilješke o djetinjoj pobožnosti svete Terezije od Djeteta Isusa«. Tu su knjigu tadašnje komunističke vlasti zaplijenile i nikada nije objavljena.
Glas Koncila također je povezan sa sv. Malom Terezijom. Nakon što je s nadnevkom 29. rujna 1963. trebao izići prvi broj tadašnjega dvotjednika komunističke vlasti, blago rečeno, oklijevale su s dopuštenjem izlaska novina iz tiska. U naizgled nemogućoj situaciji prvi su se urednici utekli zagovoru sv. Male Terezije. Smatra se događajem čudesne naravi da je upravo na njezin blagdan 1. listopada 1963. stiglo »partijsko« dopuštenje da se otisne prvi broj Glasa Koncila.
Odnedavno su Glas Koncila i Zaklada »Sv. Maravillas od Isusa« sa sjedištem u Splitu započeli snažniju suradnju objavljujući prijevode glasovitih djela karmelske duhovnosti te promičući dosad neobjavljena izdanja o sv. Maloj Tereziji. Želja je i Zaklade i Glasa Koncila da simbolični čin »kiše ruža«, uz koji se vezuje predaja o sv. Maloj Tereziji (Slat ću vam kišu ruža. Provest ću svoje vrijeme na Nebu čineći dobro na zemlji) bude znakom molitve i zavjeta Majci Božjoj da zagovara Crkvu i hrvatski narod te kao zahvala za stavljanje na čast oltara bl. Alojzija Stepinca, i to upravo u godini posvećenoj sv. Maloj Tereziji.
moje pjesme?… Ah, znam to
dobro: ta mirisava kiša, te krhke
i bezvrijedne latice, te pjesme
ljubavi najmanjega od svih srdaca
veselit će te, da, te sitnice pružat
će ti veselje, izmamit će smiješak
slavnoj Crkvi; ona će pokupiti
moje latice što sam ih iz ljubavi
pootkidala, stavit će ih na tvoje
božanske ruke, o Isuse, i tako će ta
Crkva nebeska, hoteći se igrati sa
svojim malim djetetom, također
bacati to cvijeće pošto ono od
tvoga božanskoga dodira primi
neizmjernu vrijednost, bacat će ga
na trpeću Crkvu da u njoj ugasi
plamen, bacat će ih na vojujuću
Crkvu da joj donese pobjedu!…
Iz Svetičine autobiografije »Povijest jedne duše«