U gradu Rabu uz crkvu sv. Andrije neprekidno od g. 1018. djeluje ženski benediktinski samostan istoga naslovnika. Osnovan je za kćeri rapskih plemića, ali od 19. st. u njega ulaze i ostale redovnice.
Na Rabu je g. 1059. osnovan muški benediktinski samostan sv. Petra u Supetarskoj Dragi uz istoimenu crkvu, koji je prestao djelovati g. 1467. U Barbatu, uz crkvu sv. Stjepana I., djelovao je muški benediktinski samostan iz g. 1050. U Kamporu djeluje franjevački samostan sv. Bernardina Sienskoga, utemeljen g. 1446., a izgrađen uz srednjovjekovnu crkvu sv. Eufemije i novu crkvu sv. Bernardina Sienskoga iz g. 1452. U gradu je djelovao benediktinski samostan sv. Ivana evanđelista iz 12. st., koji su benediktinci g. 1287. prepustili franjevcima, a oni ga napustili gašenjem reda na otoku g. 1783. Samostan trećoretkinja sv. Franje iz 15. st. nalazio se uz crkvu sv. Antuna opata, a benediktinski samostan rapskih pučanki sv. Justine uz istoimenu crkvu iz g. 1574. Na današnjem groblju uz crkvu sv. Franje od g. 1490. do ukinuća u vrijeme Napoleonove vladavine djelovao je samostan franjevaca trećoredaca.
Samostan sv. Andrije s djelovanjem od g. 1018. do danas najstariji je hrvatski samostan. Nalazi se u središtu staroga grada Raba na malom trgu s nadgrobnim pločama rapskih obitelji ispred ulaza u samostan i crkvu. Dvorište samostana zatvoreno je stambenim zgradama, a u njemu je izloženo desetak kamenih fragmenata i natpisa od antike do renesanse. Između crkvenoga zvonika iz g. 1181., sa zvonom iz g. 1396., i zgrade samostana nalazi se mali vrt. Samostan je rasadnik duhovnoga života i tradicije Raba. U njemu se njeguje pismenost, glazba, pjevanje, izrada svile i prerada vune, farmacija, kulinarstvo i podučavanje školske djece.
Misa u samostanskoj crkvi sv. Andrije nedjeljom je u 7.30 sati. Proizvodi benediktinaka mogu se kupiti u samostanu od ponedjeljka do subote od 9.15 do 12.30 sati.
