SDS-OV DOSJE O BISKUPU STJEPANU BAUERLEINU (3) Od predstavnika američkoga veleposlanstva do biskupova »brice«

Biskup Bauerlein u posjeti župe sv. Josipa radnika u Belišću
Nizanka donosi dokumente iz dosjea jugoslavenske Službe državne sigurnosti o đakovačkom biskupu Bäuerleinu, iz kojih se može vidjeti kako su u onodobnoj diktatorsko-represivnoj državi poštovana osnovna ljudska prava.

Kao što je spomenuto, mreža doušnika oko biskupa Bäuerleina, prema brojnim izvješćima pohranjenima u dosjeu, bila je doista impozantna. Ako se tomu pridoda i redovita kontrola njegove pošte, svih pisama koja je dobivao i slao te prisluškivanje svih telefonskih razgovora, jasno je da je biskup bio gotovo u potpunosti u SDS-ovoj mreži, kojom su bili »pokriveni« svi njegovi razgovori, djela, čak i naumi, kao i osobe s kojima je kontaktirao o raznovrsnim, često i beznačajnim stvarima.

Sveprisutni doušnici »Luka« i »Filip«

Od svih suradnika jugoslavenske tajne policije najaktivnija su, po količini izvješća, bila dvojica pod kodnim imenima »Luka« i »Filip«. Teško je utvrditi razloge zbog kojih su pristali na suradnju, posebice jer je, očito, riječ o svećenicima najbližim biskupovim suradnicima. To je lako iščitati iz njihovih redovitih izvješća, a za ilustraciju treba citirati tek nekoliko njih. Tako u SDS-ovoj zabilješki od 28. srpnja 1963. stoji: »’Luka’ je bio na krizmi koju je 19.7.1963. godine Bauerlein obavio u Semeljcima. Pozivao je roditelje, da djecu šalju u sjemeništa i pozivao vjernike, da svojim darovima pomognu popravak katedrale u Djakovu.« Jednako tako, prema zabilješci od 28. kolovoza 1963., »Luka« izvješćuje: »15.8.1963. godine bio je kod Bauerleina Dr. Benković Josip, profesor bogoslovije i zahtijevao penzionisanje. Nije mu molbu usvojio.« Da je spomenuti doušnik doista bio blizak biskupu svjedoči i zabilješka od 19. svibnja 1954.: »’Luka’ se našao i razgovarao vrlo kratko sa biskupom Bauerleinom. Izmedju ostalog, Bauerlein mu se žalio da če­sto dobija temperaturu.« No osim sporednih »sitnica« poput biskupove temperature, »Luka« je izvješćivao i o puno ozbiljnijim događanjima, kako to govori njegovo izvješće od 4. travnja 1963. »o redovnoj posjeti predstavnika ambasade SAD biskupiji Djakovo – biskupu«. Suradnik »Luka« u svojoj je revnosti išao tako daleko da je smatrao potrebnim izvijestiti SDS-ovce kako je »Stanko Dorić brico biskupa Bauerleina i drugih crkvenih poglavara u Djakovu«, kako stoji u zabilješci od 5. srpnja 1962. U istu bi se razinu moglo svrstati njegovo izvješće od 11. ožujka 1963. u kojem »Luka« izvješćuje da je biskup »već 16 dana ja­ko bolestan i da ga liječi Dr. Pinotić, liječnik iz Osijeka«.

»’Luka’ je sa biskupom i Kosom razgovarao o pra­vljenju šeme kuda će ići kabel za telefonsku centra­lu u biskupiji radi naših operativnih kombinacija. Suradniku je dat zadatak, da nam dostavi jedan prim­jerak šeme.«

Isti je doušnik imao, po svoj prilici, i ključnu ulogu u prisluškivanju biskupa, o čemu govori nekoliko SDS-ovih zabilješki. Zabilješka od 17. svibnja 1963. spominje: »Suradnika ‘Luku’ smo pripremili da preuzme montiranje telefonske centrale u biskupskom ordinarija­tu Djakovo.« Samo tjedan dana kasnije, 24. svibnja 1963., iznose se konkretni detalji cijele »operacije«: »‘Luka’ je sa biskupom i Kosom razgovarao o pra­vljenju šeme kuda će ići kabel za telefonsku centra­lu u biskupiji radi naših operativnih kombinacija. Suradniku je dat zadatak, da nam dostavi jedan primjerak šeme.« Na SDS-ovo zadovoljstvo spomenuta je »operativna kombinacija« ubrzo bila djelomice završena, prema zabilješci od 28. svibnja 1963.: »’Luka’ je montirao samu centralu u biskupiji i mi smo preduzeli operativne kombinacije. Donio nam je šemu telefonske centrale, koju smo preslikali.« Konačan kraj »priče« o uspješnom prisluškivanju završen je tri mjeseca kasnije, prema zabilješci od 28. kolovoza 1963.: »Suradnik (‘Luka’, op. a.) je pregledao montiranu telefonsku cen­tralu u biskupiji i sa Kosom se dogovorio, da se uvede još jedan telefon u sakristiji. Dao nam je še­mu kuda će sve da vuče kabel od centrale do telefo­na.«

Članovi vjerske komisije su udbaši!

Status doušnika »Luke« i njegov odnos prema biskupu Bäuerleinu mogu se u cijelosti preslikati i na doušnika kodnoga imena »Filip«, o čemu govore sljedeće zabilješke: »’Filip’ izvještava, da je Bauerlein sa Švererom i Dr. Miloševićem, Pinotićem i drugima pozvan na večeru kod Damjanovića, gradjevinskog tehničara u Djakovu. Prihvatio je, da će ići, ali o čemu su na večeri raz­govarali, nije poznato« (zabilješka, u nastavku samo – ‘z’, 18. prosinca 1963.); »’Filip’ izvještava o razgovoru biskupa i Kosa« (z. 28. 8. 1963.); »’Filip’ izvještava, da je biskup govorio o nekim članovima vjerske komisije, koji su ga pitali za nacrt za popravak katedrale. Tome dodaje: ‘To su UDB-aši i to mi je vjerska komisija« (z. 24. 2. 1964.); »’Filip’ izvještava, da je Bauerlein teško bolestan i da leži. To potvrdjuje i ‘Luka’« (z. 26. 2. 1964.).

NASTAVLJA SE