Nicole McGraw, američka veleposlanica u Hrvatskoj, 14. je prosinca s kćerju i suprugom posjetila udrugu »Betlehem« koja se skrbi o majkama koje odabiru život u teškim situacijama i njihovoj djeci. Obitelj McGraw prigodno je i darivala majke i djecu. Taj simbolični čin uoči božićnih blagdana ohrabrenje je svima koji se zauzimaju za život od začeća do prirodne smrti. Američki glas pri Ujedinjenim narodima odnedavno poziva u tom smjeru: 10. prosinca prošle godine tražio je amandmane koji bi osigurali najbolje zdravstvene usluge majkama, uklanjajući motivaciju za pobačaj. Međutim život i smrt pri početku života i dalje su u središtu borbe. Europska komisija upravo je zauzimanje za život, brak i obitelj, uz »premalo govora o rodnoj nejednakosti«, navela kao razlog za uskraćivanje financiranja Federaciji katoličkih obiteljskih udruženja Europe (FAFCE) i, po svemu sudeći, u bliskoj budućnosti i europskim podružnicama Svjetskoga saveza mladih. U viziji većine članova Europske komisije i Europskoga parlamenta rodna ravnopravnost uključuje pobačaj, koji pojedine inicijative žele ustoličiti kao »ljudsko pravo« i »preduvjet reproduktivnoga zdravlja«. Međutim dok postoji međunarodno priznato temeljno pravo na život, ne postoji pravo na pobačaj.
Panika zbog povlačenja USAID-a
Stara je izreka da, želi li se znati što se događa, treba slijediti tok novca. Od Kissingerova izvješća 1974. pobačaj je postao sredstvom svjetske biopolitičke strategije i vrsta globalne industrije smrti. U jeziku UN-a »reproduktivna i seksualna prava« postala su kodno ime za tzv. pravo na pobačaj. Konferencija 28. studenoga u Europskom parlamentu, na kojoj su sudjelovali zastupnici u Europskom parlamentu skupine »Patrioti za Europu« i članovi organizacija koje promiču kulturu života, pokazala je tko danas zapravo financira širenje pobačaja. Prema izvješću predstavljenu na konferenciji, navodno građansku inicijativu »My Voice, My Choice« (Moj glas, moj izbor), iza koje stoji 250 organizacija, financira globalni javni novac. Pobačajni lobi financira se uglavnom iz SAD-a, bilo da je donator (bila) vlada Demokratske stranke bilo privatne zaklade poput Soroseve, Fordove, Gatesove i drugih, istaknuo je na konferenciji Gregor Puppinck iz Europskoga centra za pravo i pravdu. Pojasnio je kako je vrlo naivno povjerovati da se projekt širenja pobačaja poduzima radi unaprjeđenja ženskih prava. Pobačajni je lobi šezdesetih poprimio svjetski karakter kada je državni tajnik Henry Kissinger uspio uvjeriti američku vladu da je promicanje kontrole rađanja dobro iz demografskih i ekonomskih razloga, kako bi SAD imao pristup prirodnim izvorima te kako bi se ograničio rast populacije u europskim zemljama u kontekstu hladnoga rata. Američka vlada tada se povezala s feminističkim pokretima. Kasnije je, do danas, glavnim »razlogom« promicanja kontrole rađanja postala zaštita okoliša. Prvi predsjednik populacijskoga ureda Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) Reimert Ravenholt 1977. izjavio je da bi 20 posto žena svijeta trebalo biti sterilizirano. International planned parenthood federation, ključna organizacija koja globalno promiče kontracepciju i pobačaj, osnovala je i financirala Margaret Sanger, koja nije lobirala tek za smanjenje svjetskoga stanovništva, nego i za eugenički probir onih najkorisnijih. Kada je početkom srpnja 2025. povučen novac USAID-a iz financiranja inozemnih organizacija, pojavio se problem manjka novca za mnoge organizacije koje promiču pobačajne prakse. Upravo je to jedan od razloga zbog kojih je Vešligajevo izvješće o strategiji rodne jednakosti 2025. željelo ušutkati opoziciju i lišiti je javnoga novca. Upravo se u tom izvješću traži uspostavljanje međunarodnoga fonda EU-a za financiranje pobačaja javnim novcem, kako bi žene o javnom trošku mogle otputovati u drugu državu članicu i napraviti pobačaj. Usvojivši 17. prosinca većinskim brojem glasova pravno neobvezujuću rezoluciju kojom se traži otvaranje takvoga fonda, Europski je parlament podcrtao da osuđuje surogatstvo, ali nedostatak dostupnoga pobačaja smatra oblikom »rodno uvjetovanoga nasilja« nad ženama.
Rezolucija koja promiče kulturu smrti i krši temeljna načela EU-a
Rezolucija je dočekana kritikom više pojedinaca i organizacija koje prepoznaju vrijednost ljudskoga života od začeća, a pobačaj smatraju nepoželjnom pojavom. Također, snažna je kritika upućena zbog potkopavanja suvereniteta pojedinih država i kršenja načela supsidijarnosti. Naime, reguliranje pobačaja u nadležnosti je država članica, a ne Europske unije. »Kada se u izvješću traži da Komisija primjenjuje sankcije protiv država u kojima postoji ograničen pristup pobačaju, zagovara se ukidanje prava na priziv savjesti liječnika i drugoga medicinskoga osoblja kao osnovnoga prava koje je zaštićeno u mnogim pravnim sustavima europskih država. Kada se u izvješću poziva da se nepostojeće pravo na pobačaj uključi u Povelju EU-a o temeljnim pravima, izravno se poziva na kršenje europskoga prava«, istaknuo je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol. »Europska unija nema ovlasti nametati državama stajališta o pobačaju niti bi to trebala činiti«, pojasnio je.
Pravna, financijska i moralna prijevara
»My Voice, My Choice predstavlja se kao inicijativa građana. Kada pogledamo što je iza nje, vidimo međunarodne organizacije, lažne filantrope«, rekao je španjolski zastupnik Jorge Buxadé Villalba na spomenutoj konferenciji krajem studenoga 2025. »Cilj je potkopati suverenitet suverenih naroda. Inicijativu čine (…) 254 organizacije, od kojih je samo 51 objavila financijska izvješća. Što se tiče 200 organizacija, one su mutne, ne znamo tko financira tu kampanju. Od onih za koje se zna, njih 20 financira Soroš. Nika Kovač, slovenska antropologinja iz Instituta ‘8. mart’ koja ju je pokrenula, dobila je od zaklade Open Society 350 tisuća dolara u nekoliko godina, a dobila je i sredstva od Planned Parenthooda. Američki Planned Parenthood donirao je milijun eura europskoj podružnici. Financiranje potječe i od fondacije ‘Gates’ i od Europske unije – našega novca! Tri španjolske feminističke organizacije financirane su javnim novcem«, pojasnio je Villalba. I Andras Laszlo, zastupnik iz Mađarske, zaključio je da je riječ o »masivnoj stranoj interferenciji u narative koji oblikuju naš javni život«. »Riječ je o međunarodnoj mreži kojoj je teško slijediti tok novca. EU godišnje 70 milijardi eura dodjeljuje udrugama, ne zna se za koje projekte, nije navedeno. Ako nevladine organizacije predstavljaju građane, tko smo onda mi, izabrani predstavnici?« pitao je Laszlo. Napomenuo je da je USAID financirao promicanje rodne ideologije u Latinskoj Americi.
Za projekte koji nedovoljno govore o »rodnoj nejednakosti« – nema novca od EU-a
Matthieu Bruynseels, predstavnik FAFCE-a, na temelju podataka pokazao je da proobiteljske organizacije ne mogu dobiti financiranje unutar ERASMUS+ programa Europske unije. Izvijestio je da se FAFCE pokušao prijaviti za taj program, i to za projekt kojemu je cilj zaštita maloljetnika protiv ugroze na mreži. Projekt je prijavilo sedam udruga, od kojih je tek jedna bila katolička; 2025. nisu dobili nikakav novac. Drugi je prijavljeni projekt bio »Kaleidoskop«: borba protiv usamljenosti pomoću digitalnih vještina, među čijim je prijaviteljima bio i Svjetski savez mladih Jugoistočna Europa. Ni taj projekt nije dobio novac iako je svjetonazorski potpuno neutralan. Navedeni razlozi za nedodjeljivanje sredstava su, kako glasi: »ograničena zaštita od diskriminacije i viktimizacije« koja bi »mogla naštetiti jednakosti«. Navedeno je da projekti ne govore dovoljno o rodnim nejednakostima, što se nije ni tražilo u propozicijama natječaja. »Stvarno smo shvatili da se radi o nejednakom postupanju«, zaključio je Bruynseels.
Pobačaj – inicijacijski obred?
State Department: Postoje prirodna prava
Da se klatno povijesti ipak polako naginje na drugu stranu, primjetno je u Sjedinjenim Državama. Tijekom prve Trumpove administracije State Department utemeljio je Komisiju za neotuđiva prava, u kojoj se nakon mnogo vremena spominju prirodna prava. Dužnosnik te iste institucije, koji je želio ostati neimenovan, nedavno je izjavio, kako je 21. studenoga prenio BBC: »Sjedinjene Države ostaju predane konstataciji Deklaracije o neovisnosti da su svi ljudi obdareni od Stvoritelja određenim neotuđivim pravima.« Dodao je da su nam prava »dana od Boga, našega Stvoritelja, a ne od vlade«. U politike drugih zemalja koje će američka vlada označiti kršenjem ljudskih prava s početkom 2026. ubrojio je i »potpomaganje pobačaja«, kao i »sveukupni procijenjeni broj izvršenih pobačaja godišnje«. Utoliko je vrijedno prisjetiti se teksta američke Deklaracije o neovisnosti iz 1776.: »Smatramo ove istine očitima, da su svi ljudi stvoreni jednaki, da ih je Stvoritelj obdario neotuđivim pravima, među kojima su život, sloboda i potraga za srećom. Kako bi se ta prava osigurala, među ljudima su uspostavljene vlade, čija se pravedna vlast izvodi iz suglasnosti onih kojima se vlada.«
