TRIDESET GODINA HRVATSKOGA KATOLIČKOGA LIJEČNIČKOGA DRUŠTVA Medicinari koji žele živjeti svoj život i poziv usmjereni na Krista

28. studenoga 2017. Sekcija mladih HKLD-a proslavila je 25 godina postojanja - središnja proslava u Domu HKLD-a u Praškoj 6
Formalno je društvo utemeljeno 16. veljače 1991., premda se ideja počela razvijati još dvadesetak godina prije. Kako se u komunistički uređenu društvu takvo udruženje nije smjelo organizirati, liječnici su se ranije znali okupljati po župama te su djelovali u pastoralu, pojedinačno ili skupno.

Već 30 godina Hrvatsko katoličko liječničko društvo promiče kršćanska načela u području zdravstva, u zaštiti zdravlja naroda i čuvanju ljudskoga života od začeća do prirodne smrti. Rade na formaciji i edukaciji članova, kroz hodočašća, duhovne obnove, okrugle stolove, a obraćaju se i hrvatskomu društvu porukama koje kao katolički liječnici žele poslati u hrvatski javni prostor. Sastavnicom su Europske federacije i Svjetske asocijacije katoličkih liječničkih društava, kao i međunarodne organizacije katoličkih farmaceuta.

Formalno je utemeljeno 16. veljače 1991., premda se ideja počela razvijati još dvadesetak godina prije. Kako se u komunistički uređenu društvu takvo udruženje nije smjelo organizirati, liječnici su se ranije znali okupljati po župama te su djelovali u pastoralu, pojedinačno ili skupno. Uspostava nove države donijela je formalizaciju davne ideje. Željelo se da udruga katoličkih liječnika bude i civilno i crkveno odobrena. Liječnicima se odmah priključio isusovac Valentin Pozaić, kasniji pomoćni zagrebački biskup, koji im je i sugerirao osnivanje društva prema uzoru na inozemna liječnička društva s kojim je od ranije bio u kontaktu. Biskup Pozaić od biskupa je tada ishodio da se društvo smije zvati katoličkim. Prvi statut pisao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, tada kao krčki biskup i tadašnji predsjednik Vijeća za pastoral obitelji HBK-a. Misu utemeljenja vodio je zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić kod otaca isusovaca u Palmotićevoj ulici u Zagrebu. Za prvu predsjednicu izabrana je dr. Margarita Peraica, specijalistica školske medicine iz Splita. Uz nju je bio ugledni mikrobiolog prof. Branimir Richter, zatim farmaceutkinje Marija Šaler i Mirjana Vrsalović, kao i dr. Antun Švajger koji je bio drugi predsjednik Društva, prvi koji je postao član Papinske akademije za život. Nakon njega HKLD su vodili Marija Žagar, Marica Miletić Medved, Franjo Turalija i Ana Planinc Peraica, a od 2019. Društvo vodi pročelnik Zavoda za akutne respiratorne infekcije Klinike za infektivne bolesti »Fran Mihaljević« primarijus doc. dr. Rok Čivljak.

Sekcija farmaceuta osnovana 2009. godine

»Sudjelovala sam u utemeljenju«, pripovijeda i danas aktivna članica Društva farmaceutkinja Mirjana Vrsalović, koja je i članica Odbora za pastoral u zdravstvu Hrvatske biskupske konferencije. »Skupina farmaceuta odmah se uključila u redovite sastanke i stvaranje Društva predstavljajući farmaceutsku struku. A ja sam u prvih dvadesetak godina rada Društva bila uključena u rad Podružnice Zagreb, poslije i u djelovanje Upravnoga odbora Podružnice, a kasnije i središnjice Društva.

Biskup Pozaić od biskupa je tada ishodio da se društvo smije zvati katoličkim. Prvi statut pisao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, tada kao krčki biskup i tadašnji predsjednik Vijeća za pastoral obitelji HBK-a. Misu utemeljenja vodio je zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić.

Godine 2009. osnovali smo Sekciju farmaceuta, koja je prerasla u Sekciju farmaceuta i medicinskih biokemičara, čija sam bila prva predsjednica.«

Unutar struke promicati kršćanska etička i moralna načela

Premda je nedavno umirovljen s mjesta voditelja Odjela za dijalizu KBC-a Zagreb, specijalist interne medicine, subspecijalist nefrologije primarijus Ivan Barišić planira i dalje aktivno djelovati u HKLD-u. I on se smatra suutemeljiteljem Društva: »U želji da se kroz naš liječnički rad promiču kršćanska, moralna i etička načela pridružio sam se inicijativi nekolicine kolega u KB-u ‘Sestre milosrdnice’, gdje sam u to doba bio na specijalizaciji, da se osnuje Hrvatsko katoličko liječničko društvo. Ta ideja me oduševila i bio sam odlučan dati svoj doprinos radu toga društva, bez obzira na moguće neugodnosti i etiketiranja na koje sam već bio navikao u bivšem komunističkom režimu. Sudionik sam osnivačke skupštine. Organizatori su bili ugodno iznenađeni velikim odazivom delegata koji su ispunili cijelu predavaonicu u Palmotićevoj, kao i dio dvorišta pa su se žurno morali tiskati dodatni pisani materijali. Taj dan se osjećalo ushićenje i zahvalnost Bogu što smo dočekali dan da konačno imamo Društvo u kojem možemo legalno i otvoreno djelovati i unutar svoje struke promicati kršćanska etička i moralna načela. Aktivan sam u sve godine postojanja, obnašao sam razne funkcije u upravnim odborima središnjice i podružnice, a najvažnije je da sam sudjelovao u stvaranju i prezentiranju naših sadržaja.«

Katolički liječnici kao druga obitelj

Vrlo brzo nakon utemeljenja u HKLD se učlanila predsjednica zagrebačke Podružnice »Branimir Richter« dr. Danica Galešić Ljubanović, redovita profesorica patologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica Odjela za nefropatologiju i elektronsku mikroskopiju u KB-u Dubrava. Aktivna je od 1992. godine kada je, kao tek diplomirana liječnica, bila jedna od osnivačica Sekcije mladih. Ubrzo je postala članica Upravnoga odbora Društva. Osam godina bila je blagajnica, četiri godine članica Suda časti i četiri godine potpredsjednica najveće zagrebačke podružnice. »HKLD je moja druga obitelj«, ističe. »U početku, kao mlada liječnica i članica Sekcije mladih, učila sam od potpredsjednika Društva profesora Richtera i predsjednika akademika Švajgera kako se ponaša iskreni katolički intelektualac. U mladenačkim traženjima puno su mi pomogla jasna etička stajališta našega duhovnika biskupa Pozaića. Kasnije, zajedno s ostalim članovima HKLD-a, sudjelovala sam u projektima za koja sam vjerovala da pomažu u našoj osobnoj izgradnji, unaprjeđenju struke, dobrobiti bolesnika i obnovi kulture. U svemu me vodi duboko uvjerenje da, kad mi učinimo što možemo, Božja pomoć ne će izostati i svako će dobro djelo njegovom milošću dalje rasti.«

»Spaja nas ljubav prema onima koji pate«
Specijalistica dentalne i oralne patologije s parodontologijom doktorica znanosti Zita Blažić Potočki

Slično svjedoči i specijalistica dentalne i oralne patologije s parodontologijom doktorica znanosti Zita Blažić Potočki: »Cijeli radni vijek radila sam u Stomatološkoj poliklinici u Perkovčevoj. Godine 2017. sa 45 sam godina radnoga staža otišla u mirovinu. U HKLD-u sam 15 godina. U četiri sam mandata bila, i sada sam, članica Upravnoga odbora Podružnice Zagreb. Članica sam i karitativne sekcije zagrebačke Podružnice, članica radne skupine za izradu projekata Društva, a kao doktorica dentalne medicine članica sam Sekcije doktora dentalne medicine. Kroz vjeru i druženje s članovima dobivala sam snagu za lakše svladavanje zaprjeka u profesionalnom i privatnom životu. U zajedništvu s Bogom i vjerom spaja nas ljubav prema onima koji pate. Dijelimo u zajedništvu međusobno povjerenje i to nas ojačava kao jedinke i kao članove društva i zajednice.«

Od Dalmacije do Slavonije

Centrala HKLD-a za Dalmaciju je u Splitu. Predsjednik splitske Podružnice i prvi dopredsjednik Društva na nacionalnoj razini je dr. Ivica Grković, koji je i redoviti profesor anatomije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Smatra da bi svi intelektualci trebali imati snažniji društveni angažman i izraženiju socijalnu odgovornost. Njegova uloga i aktivnosti u HKLD-u su, naglašava, odraz toga uvjerenja. Želi se posvetiti jačanju ugleda i važnosti katoličkih liječnika u društvu, ali i organizaciji svih vidova duhovne i profesionalne potpore kolegicama i kolegama liječnicima, kao i ostalim djelatnicima koji se bave pastoralom zdravlja i bolesti.

U Slavoniji osječku Podružnicu vodi specijalistica dermatovenerologinja primarijus i doktorica znanosti Melita Vukšić Polić. »U Društvu sam od 2004. Želja za učlanjenjem probudila se odmah po mojem povratku sa studija iz Zagreba zbog potrebe za dodatnom duhovnošću i zbog susreta s katoličkim liječnicima istomišljenicima«, pripovijeda. »U svih tih 17 godina bila sam na mnogim duhovnim obnovama, slušala predavanja s medicinskom i kršćanskom tematikom, polazila misna slavlja i upoznala divne liječnike i duhovnike. Sve je to oplemenilo moj život i olakšalo moj svakodnevni odgovorni liječnički rad. Biti katolički liječnik je čast, ali i velika odgovornost, osobito u današnjici kada su pitanja etike i morala vrlo izazovna.«

Predsjednik HKLD-a dr. Rok Čivljak: »Na nama je da budemo katolici po habitusu, a ne po nazivu«
Predsjednik HKLD-a dr. Rok Čivljak

»Put učlanjenja u Društvo jest dobrovoljnost. Nema tjeranja, nema nagovaranja. Osobno sam kao mladi doktor imao averziju prema članstvima jer su me asocirala na crvenu knjižicu. Staž sam odrađivao kod dr. Mirjane Karlušić Fanuko u Domu zdravlja Medveščak. Brzo je pokopčala da sam vjernik pa me pozvala na sastanak HKLD-a. Nakon nekoga sam vremena odbijanja prihvatio iz kurtoazije. Ali kada sam došao u isusovačku dvoranu u Palmu, kada sam vidio da tamo sjede moji ključni profesori koji su mi bili uzor, jer sam, ne znajući da su praktični katolici, bio impresioniran njima kao stručnjacima, liječnicima, ljudima, htio sam im biti blizu. Doveo sam i neke kolege i shvatio da tu pripadam. Čast mi je biti dijelom toga društva od 1994.« O svojim početcima u HKLD-u tako govori današnji predsjednik Društva dr. Čivljak. »U ovih smo se 30 godina itekako dali hrvatskomu društvu, ali mislim da nismo bili prepoznati«, ističe sadašnji predsjednik. »Istina je i da smo se kao društvo formirali pa smo se ponekad više bavili sobom. Sve smo probleme rješavali demokratski. Stvorili smo u naših 30 godina sjajnu mrežu ljudi koja bdije nad bolesnima i nad zdravstvenim sustavom. Tu smo, perspektive su nam velike, ali smo nedovoljno iskorišteni. Nas katoličke liječnike valja prepoznati u svojoj sredini, a to što smo katolici treba biti vrijednost više. Na nama je da budemo katolici po habitusu, a ne po nazivu. Nedostaje nam poticaj kako bismo se ostvarili u punom opsegu. Trebali bismo biti nositelji socijalnoga nauka Crkve i socijalnih aktivnosti u našim biskupijama i župama, od rada s mladima, edukacija o spolnom odgoju, cijepljenju, odnosu prema bolesti, u radu sa starijima, palijativi. Nedavno sam o tome govorio biskupima na zasjedanju HBK-a. Dali smo se biskupima na raspolaganje. Čini mi se da u ovo doba pandemije nisu bile prepoznate duhovne potrebe zdravstvenih djelatnika i pacijenata s koronom. Mislim da smo se intenzivnije trebali postaviti i mi katolički liječnici i svećenici. Jer u HKLD-u imamo mrežu od 25 duhovnika, a postoje i bolnički kapelani. Mislim i da smo se kao vjernici u crkvama u sadašnje doba pandemije ponašali kako treba, bili smo i jesmo sjajan primjer. Odgovorno tvrdim da se u crkvama bolje drže epidemiološke mjere, od nošenja maski do držanja razmaka, nego što je to na Trgu bana Jelačića ili u državnim institucijama.«

Kako mladi članovi društva pronalaze prijatelje i mentore

Sekciju mladih vodi Ivan Novak, student šeste godine Medicinskoga fakulteta u Zagrebu. »U rad Društva uključio sam se tijekom treće godine studija na poziv prijatelja koji su već dolazili na susrete Sekcije. Stjecajem okolnosti, već sredinom iduće godine, tijekom manje smjene generacija, postao sam predsjednik Sekcije. Osjećao sam se istodobno i počašćeno i pomalo nesigurno, ali odlučio sam prepustiti se Providnosti i ne biti malovjeran, nego vjeran. I sve od tada nadalje nižu se blagoslovi. Sekcija mladih HKLD-a mjesto je na kojem pronalazim prijatelje, ljude u sličnim borbama, sa sličnim nadanjima i željama. Na zahtjevnom fakultetu i poslu, okružen ljudima s drugačijim poimanjem svijeta, lako je izgubiti duhovnu dimenziju, osjetiti se sam. HKLD mi je omogućio da uvidim koliko nas zapravo mnogo ima, studenata i liječnika, koji želimo živjeti svoj život i svoj poziv usmjereni na Krista. I već samo saznanje da nisam sam, da sam član veće zajednice, vrlo kvalitetnih, uspješnih i dobrih ljudi, donosi mi veliku sigurnost i radost. Od tih ljudi mnogo i učim, o liječničkoj profesiji, kršćanskom milosrđu, poniznosti i vodstvu. O zadaći nas, budućih i sadašnjih liječnika, katolika, da budemo sol zemlje i svjetlo svijeta, u odnosu prema bolesnicima, ljudima koji pate, našim kolegama i bližnjima. Zaista, mjesto je to na kojem pronalazim prijatelje, mentore, a ono najvažnije, Boga«, rado je posvjedočio budući dr. Novak.

Prvi duhovnik – biskup Pozaić
Doc. dr. Draženko Tomić

O duhovnom životu i djelovanju katoličkih liječnika skrbe se duhovnici. Jedan od njih je doc. dr. Draženko Tomić, bolnički kapelan u KB-u Dubrava, profesor filozofije na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. On je od 2010. duhovnik zagrebačke Podružnice HKLD-a »Branimir Richter«, ali je i glavni urednik Glasnika HKLD-a. »Prvi i počasni duhovnik Društva je biskup Pozaić, suutemeljitelj Društva. Duhovnik HKLD-a na nacionalnoj razini je prof. dr. Ivan Bodrožić iz Splita. Duhovnike imaju i sve podružnice. Imenuje ih mjesni ordinarij. Sekcije također imaju svoje duhovnike koje članovi odabiru prema vlastitim preferencijama. Tako je npr. duhovnik Sekcije doktora dentalne medicine prof. dr. Josip Šimunović«, opisuje fra Draženko i dodaje: »Zadaća duhovnika je pratiti aktivnosti društva, biti na raspolaganju za provedbu duhovnih sadržaja (sakramenti, predavanja, razgovori), savjetodavno sudjelovati u radu upravnih odbora i provedbi prihvaćenih programa. U manjim podružnicama uloga je duhovnika izraženija zbog toga što je on sam najčešće inicijator susreta i aktivnosti.«

Glasnik za svakoga člana

Mrežnu stranicu www.hkld.hr uređuje Stjepan Katić, a fra Draženko je odnedavno i novi glavni urednik Glasnika HKLD-a. »Tiskovina je počela izlaziti odmah 1991., i to dva do četiri broja godišnje, u potpunosti ili barem djelomično prevedena na engleski jezik«, naglašava fra Draženko. »U Glasniku se mogu pronaći naše vijesti, one iz međunarodnih udruženja, članci o etičkim i bioetičkim dvojbama u medicini, prikazi zanimljivosti iz povijesti medicine, prijevodi inozemnih članaka, recenzije knjiga, pa i poezija članova. Tu su i vijesti o posebnim uspjesima naših pojedinaca i sjećanja na preminule članove. Glasnik se tiska u nakladi od oko 1500 primjeraka. Dostavlja se svim članovima Društva i institucijama od posebnoga interesa. Financira se od članarina, donacija i objavljivanjem reklamnih poruka. Glasnik su prije mene uređivali dr. Margarita Peraica (1991. – 1994.), akademik Anton Švajger (1995. – 2003.) i dr. Maja Peraica (2004. – 2019.).«

HKLD ima i vrlo razvijenu izdavačku djelatnost kroz znanstvene i stručne biblioteke, a nedavno je utemeljena i biblioteka »Signa Cordis« u kojoj će liječnici moći objavljivati svoja književna djela.

Kaže predsjednik HKLD-a dr. Rok Čivljak da je planova uvijek više od mogućnosti. Ali i zaključuje da se uz velike planove puno toga i postigne. Zadovoljstvo postignutim ne kriju ni ostali članovi. Puni nade u dobro koje kao liječnici žele darivati hrvatskomu narodu i u sljedećih 30 godina.

Trideset godina Hrvatskoga katoličkoga liječničkoga društva
Hrvatsko katoličko liječničko društvo (HKLD) slavi svoj 30. rođendan. Danas ima oko 1200 članova u cijeloj Hrvatskoj. U rad se mogu uključiti liječnici, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i medicinske biokemije, kao i svi ostali zdravstveni djelatnici visoke stručne spreme. Društvo je organizirano kroz središnjicu, 25 podružnica i pet sekcija (mladi, doktori dentalne medicine, farmaceuti i medicinski biokemičari, sekcija za izdavaštvo i karitativna sekcija). Želja je vodstva HKLD-a da svaka biskupija ima svoju podružnicu jer danas neke biskupije imaju više podružnica, a neke ni jednu.