i »apostola krunice« Bartola Longa, kojega je lani i kanonizirao, Papu s pobožnošću krunice povezuje i ime Lava XIII.,
velikoga naučitelja krunice
Nema tko u svibnju prethodne godine nije zamijetio vidljiv nagovještaj marijanskoga duha novoga pape: u lijevom polju njegova papinskoga grba na nebeski plavoj pozadini zasjao je srebrni ljiljan – cvijet Marijina djevičanstva. Da taj nagovještaj nije bio slučajan ni suvišan, svjedoče mnogobrojne Papine riječi i djela, pohodi i darovi od početka njegova pontifikata.
Koliko je Bogorodica u srcu pape Lava XIV., pokazuje podatak da se u njegovim usmenim istupima i pisanim dokumentima već u prvoj godini pontifikata njezino ime spominje više od 300 puta. Najistaknutije mjesto Papa joj je dao u svojoj prvoj enciklici »Magnifica humanitas«, čiji zaključak tvori razmatranje Marijina hvalospjeva »Veliča«, »pjesme nade« koja »prati naš trud«: »Rimljani i dalje vladaju njezinom zemljom, a njezin je narod podijeljen i ponižen. Pa ipak sve se promijenilo u njoj, a to joj omogućuje da vidi nevidljivo.
Evangelizacijska Mati peruanskoga »sina«
Već je prvi govor Lava XIV. otkrio Papinu odanost »ljubljenoj Biskupiji Chiclayo u Peruu«. A ta odanost ima i marijansko lice. Još kao biskup Chiclaya Robert Francis Prevost pred kipom je Gospe Fatimske posvetio Peru Presvetomu Srcu Isusovu i Bezgrješnomu Srcu Marijinu, a svojevrsni »uzvrat« te posvete zbio se u siječnju 2026., kada je Papa u Vatikanskim vrtovima blagoslovio osobit dar Peruanske biskupske konferencije: mozaik sa sedam čudotvornih Marijinih likova koji se štuju u Peruu, među kojima je najneobičnija Djevica Evangelizacijska.
Mnogo je Marijinih naslova priraslo srcu Lava XIV. U Peruu je kao svećenik upravljao župama Marije Majke Crkve i Gospe od Montserrata, a biskupski je red primio na Gospu Guadalupsku. Augustinovsku vjernost Majci Dobroga Savjeta novi je rimski biskup iskazao pohodom njezinu svetištu u Genazzanu već dan nakon završetka konklave. No najviše je pažnje Lav XIV. pridao Gospi Pompejskoj, na čiji je molitveni dan izabran za papu. U njezinu je svetištu proslavio prvu godišnjicu pontifikata, koji je tom prigodom povjerio Gospinoj zaštiti.
U nešto više od dvanaest mjeseci pontifikata Lav XIV. omogućio je dvanaest papinskih krunidaba Djevičinih likova diljem svijeta. Čak četiri krune dodijelio je Marijinim prikazima na Filipinima, a po dvije su otišle u Španjolsku i Brazil. Jednu je krunu Papa odobrio Gospama u Peruu, Venezueli i Panami, a sam je u Rimu nanovo okrunio Kraljicu Roma, Sinta i putujućih o proslavi njihova jubileja. Papinsku tradiciju Papa je nastavio i darivanjem zlatnih ruža likovima Gospe Fatimske, Libanonske, Toledske i Almudenske.
Tijekom jedanaest apostolskih i pastoralnih pohoda Papa je posjetio i mnoga mjesta posvećena Mariji. Uz spomenuta svetišta u Libanonu, Španjolskoj i Italiji Papa je molio i u katedrali Bezgrješnoga Začeća u Monaco-Villeu, bazilici Gospe Afričke u glavnom gradu Alžira te u angolskom svetištu »Mame Muxime«. No osobito je dugo razmatrao pred likom Gospe od Montserrata, kojim je potkrijepio svoj nauk o »razoružanom i razoružavajućem miru«: »Zamolimo je da nam pomogne naoružati se samo oružjem Božjim!«
»Drevna i jednostavna pobožnost ponikla u Crkvi kao oblik molitve za svakoga«, »molitva koja vuče korijene iz povijesti spasenja«, »razmatranje Kristovih otajstava Marijinim pogledom«, »biljeg ritma našega života«, »neprekinuti lanac« – mnogim je pohvalama Lav XIV. uresio omiljenu marijansku pobožnost: krunicu. Razlog je tomu iznio i sam: osim povezanosti s Gospom od Pompeja i »apostolom krunice« Bartolom Longom, kojega je lani i kanonizirao, Papa se smatra sljedbenikom velikoga naučitelja krunice, Lava XIII.
