Mnoga djeca kreću u školu u prvi razred. Uz savjete roditelja važan je i savjet psihologa pa treba uzeti u obzir i mišljenje dječje psihologinje Žane Pavlović koja je savjete podijelila u Jutarnjem listu. Ona navodi da dijete prije ulaska u prvi razred ne mora znati čitati i pisati. »S druge strane, mnoga djeca spontano započinju proces čitanja i pisanja prije škole. U tom slučaju bilo bi pogrješno ne podržati djetetovu znatiželju i uskratiti mu poučavanje«, poručila je. Roditeljima je savjetovala da ne plaše dijete školom te da se prisjete svoga boravka u školi pa da naprave male rituale poput kupnje prvih stvari za školu. Savjetovala je i sljedeće: uključiti se u školske aktivnosti koje su namijenjene roditeljima, odvojiti vrijeme tijekom kojega se valja posvetiti školarcu, pokazati zainteresiranost, pohvaliti svaki uspjeh. Budući da se prvih dana ili tjedana u školi u djece može javiti osjećaj straha ili tjeskobe jer se susreću s novim i nepoznatim situacijama, valja razgovarati s djetetom o tome što ga zapravo plaši jer neka djeca se, na primjer, boje da ih nitko ne će dočekati kod kuće, druge je strah glasne djece i sl. Smatra i da ne treba djetetu na početku školske godina davati mnogo novih obveza, bilo da je riječ o školskim aktivnostima ili obvezama vezanim uz kućanstvo jer djetetu treba dati vremena za novi raspored.
Da se djeci može pomoći na razne načine pokazala je i humanitarna akcija »Svaka kuna se računa« tijekom koje su prikupljene 113 164 kune, a cijeli iznos doznačen je »Bračkim pupoljcima«, udruzi koja se skrbi o djeci s teškoćama u razvoju. Akcija se sastojala u tome da su se konobari na jedan dan odrekli napojnice u korist »Bračkih pupoljaka«. U tom svojevrsnom lancu ljubavi i plemenitosti sudjelovalo je 116 ugostiteljskih objekata iz svih bračkih mjesta te prvi put jedan s kopna.
Zanimljivost stiže iz Privatne katoličke škole sv. Edwarda u američkom gradu Nashvilleu, o čemu je izvijestio i Večernji list. Iz knjižnice su uklonjene sve knjige o čarobnjaku Harryju Potteru nakon što su ih na njih upozorili egzorcisti. Nekoliko egzorcista savjetovalo je svećeniku Danu Reehilu, nadležnomu za tu privatnu katoličku školu, da to učine navodeći da se u tim knjigama nalaze stvarne kletve i čarolije koje bi, ako ih netko pročita, mogle prizivati stvarne zle duhove. »Te knjige prezentiraju magiju tvrdeći da ima one loše strane, ali i one dobre, što nije istina. Činjenica je da je sve to vrlo pametno iskonstruirana varka«, rekao je župnik. Cijela priča počela je kada je nekolicina roditelja tražila od župnika objašnjenje o tome smiju li njihova djeca čitati knjige od Potteru. Egzorcisti su upozorili da čak i u serijalu od sedam knjiga koje govore o školovanju maloga čarobnjaka ima kletvi i čarolija koje su rabili čarobnjaci. Rebecca Hammel, upraviteljica škole, kazala je da će uklanjanje tih knjiga pomoći roditeljima i učenicima da sadržaj knjiga promatraju kroz svoju vjeru.
»Mala zemlja za velike ocjene« tekst je Marijane Cvrtile u Slobodnoj Dalmaciji koji započinje tvrdnjom da hrvatski učenici možda imaju velike izostanke, ali u osnovnim i srednjim školama postižu fantastične rezultate. Njih gotovo polovica prošlu je školsku godinu završila s odličnim uspjehom. I ne samo to, njih oko 18 posto (ili u brojkama 81 518 osnovaca i srednjoškolaca) na ocjenama nije imalo ni jedne mrlje – to su superodlikaši koji su lanjsku godinu okončali s uspjehom 5,0. Opći uspjeh svih 464 869 učenika osnovnih i srednjih škola na kraju lanjske školske godine bio je zavidnih 4,27. Samo 0,73 posto đaka palo je razred.
»Koliko se opći uspjeh poboljšava iz godine u godinu vidljivo je i iz usporednih podataka u posljednjih pet godina. Primjerice, 2013./2014. prosječna je ocjena tada gotovo 509 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola bila 4,09. Odlikaša je bilo 39 posto (197 000), a onih sa 5,0 oko 14,5 posto (73 138). Dvostruko više učenika nego lani palo je razred – njih 7359 ili 1,46 posto. Zaključiti se može sljedeće: u pet posljednjih godina samo prosječni opći uspjeh učenika narastao je za gotovo pet posto, a broj superodlikaša za 11,5 posto, dok se broj ponavljača upola smanjio.
Dubrovčani su peti po peticama i najuspješniji među dalmatinskim učenicima koji se s prosječnim općim uspjehom u prošloj školskoj godini od 4,27 nalaze na petom mjestu u zemlji. »U toj županiji lani je 46,2 posto učenika osnovnih i srednjih škola prošlo s odličnim, a 16,4 posto imalo je 5,0. Na osmom je mjestu Zadarska županija s prosječnim uspjehom svojih učenika 4,25 te 45 posto odlikaša i 16 posto onih sa svim peticama. Splitsko-dalmatinski učenici trinaesti su prema prosječnom uspjehu (4,21), ukupno 43 posto učenika prošlo je s pet, a superodlikaša je bilo oko 14 posto. Pri dnu ljestvice su đaci Šibensko-kninske županije s prosječnim uspjehom 4,12, oko 39 posto odlikaša i njih 13,23 posto s prosjekom 5,0. Splitsko-dalmatinska županija u proteklih pet godina bilježi najmanji porast prosječnoga općega uspjeha učenika, i to za tri posto (naspram državnoga prosjeka od oko pet posto).«
Ekonomski institut u Zagrebu objavio je da od svibnja lagano pada potražnja za radnom snagom na temelju broja objavljenih oglasa. Ljubica Gatarić u Večernjem listu donosi i podatke analitičarke Instituta Marine Tkalec koja kaže da je najveće povećanje broja oglasa na godišnjoj razini u kolovozu zabilježeno u zanimanjima učitelj, kuhar i prodavač, a najveće je smanjenje opaženo kod radnika u proizvodnji, skladištara i vozača.
»Početak školske godine mogao bi biti dobar za nešto više od 500 nezaposlenih učitelja, koji su prema rastu potražnje za radnicima izbili na prvo mjesto. Broj učenika u osnovnim i srednjim školama smanjuje se, no taj proces ne prati zaposlenost, koja se i dalje povećava. Ekonomski je institut u kolovozu pronašao 123 nova oglasa u kojima se zapošljavaju učitelji i učiteljice, što je 45 posto više nego istoga mjeseca prošle godine. Potražnja za učiteljima/učiteljicama pojačana je na državnoj burzi i u rujnu: u 202 oglasa traže se prosvjetari koji će raditi s najmlađim učenicima od prvoga do četvrtoga razreda osnove škole.
Tkalec otkriva da je većina, gotovo tri četvrtine oglasa za učitelje objavljena u središnjoj Hrvatskoj, odnosno u Zagrebu i okolici, koji nisu toliko zahvaćeni iseljavanjem i padom nataliteta. Pojačana je potražnja i za kuharima, konobarima i prodavačima, koji se traže u svakom šestom oglasu za posao, njih 500. Poznavatelji prilika u sezonskom zapošljavanju kažu da se mnogi sezonski radnici nakon mjesec ili dva rada u restoranima, kafićima ili hotelima uz more razočaraju i napuštaju poslove, zbog čega poslodavci panično traže tko će ih zamijeniti. U odnosu na kolovoz 2018. godine znatnije se smanjio udio oglasa u kojima se tražila srednja stručna sprema, a istodobno se povećao udio oglasa koji nude ugovor na neodređeno. Za zaposlene na neodređeno, ako su mlađi od 30 godina, poslodavci pet godina ne moraju plaćati zdravstvene doprinose.«
Istinske zvijezde ovoljetne turističke sezone bili su i pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja. Zanimljivo je da dok ostale zemlje naplaćuju spašavanje u visokim iznosima, akcije spašavanja HGSS-a u Hrvatskoj za sve su spašene – besplatne. Kako su njihova stajališta prenijeli u Slobodnoj Dalmaciji, spašavanje života iznimno je važna javna potreba. »Svaki je život neponovljiv i vrijedan pa u tom smislu na njega ne možemo staviti cijenu. Radimo srcem kako bismo pomogli ili spasili nekoga komu je naša pomoć potrebna i ne pristupamo tomu financijski. Pomoći ćemo svakomu neovisno o tome kakva je i kolika pogrješka ili krivnja onoga tko je doveo do neke nesreće ili nezgode zbog koje je potrebna naša intervencija«, rekao je Jadran Kapović iz HGSS-a. Slučaj talijanskih pustolova dokazuje koliko su spasioci strpljivi i spremni pomoći i onima kojima je sve to zabava. Kada su došli u opasnost (riječ je o španjolskom paru), spasioci su ih htjeli evakuirati. U dva navrata odbili su pomoć, ali su se odjednom predomislili i prihvatili evakuaciju helikopterom i par je prebačen do najbližega planinarskoga doma. Visina na kojoj su se nalazili bila je čak 2750 metara. No spasioci su zbog njih bili podignuti i prethodnoga tjedna, kad su pronađeni noću s drugim parom planinara, jer su bez svjetla zaglavili među stijenama. Talijani spašavanje naplaćuju 10 000 eura, a HGSS – 0.«
