DOBRODOŠLICA PRVAŠIĆIMA U klupe će prvi put sjesti 1500 manje djece nego lani?

Foto: Shutterstock
Na temelju preciznih podataka o broju rođenih u 2014. i 2015. te iseljavanju obitelji s djecom demografi procjenjuju da će ove školske godine biti najmanje 1500 prvašića manje nego lani, a taj će se trend nastaviti

Počinje nova školska godina, a koliko god je za svakoga prvašića prvi dan škole jedan od najsvečanijih dana u životu, hrvatsko društvo i ove godine nema previše razloga za slavlje – jer učenika prvih razreda sve je manje. U iščekivanju službenih podataka iz mjerodavnoga ministarstva pojavile su se procjene demografa, a najhrabriji među njima bio je dr. Stjepan Šterc s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. On je Večernjakovoj novinarki Dijani Jurasić na temelju preciznih podataka o kontinuiranom smanjivanju broja rođenih i broja prvašića posljednjih godina, broju rođenih u 2014. i 2015. te iseljavanju obitelji s djecom rekao da će ove školske godine u najlošijoj varijanti biti između 33,8 i 34 tisuće prvašića, a optimistična je gornja granica 35,5 tisuća učenika. No čak i u toj optimističnoj varijanti bit će 1500 prvašića manje nego lani kada ih je bilo gotovo 37 tisuća. Prognozirao je da će u godinama koje dolaze broj prvašića i dalje padati zbog pada broja rođene djece posljednjih godina. Lani je, primjerice, u Hrvatskoj rođeno manje od 36 tisuća djece, što je najmanje dosad, a proteklih godina iselile su se mnoge obitelji s malom djecom. Hrvatska bi prema tim izračunima mogla ubuduće godišnje gubiti između 450 i 500 učenika prvih razreda. Dodatno je to pojasnio rekavši da nestaje između 20 i 25 razreda, što je opet optmistična procjena jer uzima se prosječan zagrebački razred prvašića u kojem je 20 učenika. Treba li uopće spominjati da će se gubitak djece odraziti na broj zaposlenih u školama te na fakultetima, a pogotovo na radni i mirovinski sustav?

Shvatilo se da škola na daljinu šteti

Oči roditelja i učenika uprte su sada i u protuepidemijske mjere kojima će biti zahvaćene škole i učenici. Ivana Krnić u Jutarnjem je listu izvijestila o novim smjernicama za školsku godinu koje uključuju otvaranje školskih dvorana za izvannastavne aktivnosti. Nadalje, u školskim prostorima bit će dopušteni treninzi, a i klubovi u kojima treniraju djeca moći će organizirati treninge. Ključna je najava da će se djeca iz različitih razreda na aktivnostima ponovno moći okupljati na istom mjestu u isto vrijeme. Takva odluka, obrazloženo je, donosi se sada zbog zaštite zdravlja, bilo mentalnoga bilo fizičkoga. No nošenje maski, koje najviše smetaju i djeci i učiteljima, ostat će na snazi. Glavnu riječ imat će navodno lokalna samouprava koja, ovisno o brojevima, može odlučiti drugačije. Ako neka županija ili grad budu zeleni, vrlo je vjerojatno da ti učenici ne će nositi maske, kao i oni koji mogu održati razmak. Ponovno će biti obvezno izvođenje dopunske i dodatne nastave, kao i natjecanja za darovitu djecu. Ključna je poruka da svi prijedlozi moraju proći i epidemiološku službu, koja će dati svoje mišljenje te da, ovisno o epidemiološkom stanju, može doći do novih pooštravanja. Rečeno je da bi model nastave na daljinu bio zadnja opcija jer na taj način učenici gube i socijalni kontakt i uobičajeni način školovanja. Zar je trebalo sve to proći da se to tek sada shvati?

Traže se učitelji i konobari

Krajem kolovoza na burzi je bilo 700 oglasa za djelatnike u vrtićima i školama. Ljubica Gatarić prenijela je u Večernjem listu da se najviše traže radnici na kratkotrajnim poslovima u sezoni, ugostiteljstvu i trgovini. Kako je pred vratima početak školske godine, velika je potražnja i za raznim kadrovima u obrazovanju, od suradnika u nastavi do odgojitelja te nastavnika i profesora raznih profila. Trenutačno je na burzi aktivno gotovo 700 oglasa u kojima se traži nekoliko tisuća osoba koje će raditi u odgojno -obrazovnim ustanovama. Međutim, postoji objašnjenje za tako velik interes: krajem lipnja isteklo je nekoliko tisuća ugovora o radu na određeno, nakon čega se 3500 kratkotrajno zaposlenih prosvjetara prijavilo na burzu. Kod pojedinačnih zanimanja uobičajeno je velika potražnja za medicinskim sestrama, njegovateljima, vozačima, bravarima i brojnim drugim građevinskim radnicima. »Građevina« danas zapošljava 15 tisuća radnika više nego 2019. godine, a od jačih grana izdvaja se i IT sektor s komunikacijama gdje je zaposleno oko šest tisuća osoba više nego u srpnju 2019. Snažnije povećanje zaposlenosti prisutno je i u obrazovanju (oko tri tisuće više) te zdravstvu i socijalnoj skrbi (4,5 tisuća više), što govori i o organizaciji rada u tim većim dijelom državnim sektorima, koji konstantno rastu iako se smanjuje broj stanovnika, a pogotovo mlađih naraštaja.

Kako može Slovenija?

Analitičar s Instituta za javne financije Slavko Bezeredi na osnovi podataka iz sustava poreza i socijalnih naknada za Hrvatsku i Sloveniju izračunao je da je 2017. godine Hrvatska imala 363 tisuće nezaposlenih ili neaktivnih osoba u radnoj dobi od 18 do 60 godina za žene, odnosno 65 godina za muškarce. U Sloveniji, državi s upola manjim brojem stanovnika, takvih je bilo četiri puta manje – oko 84 tisuće. U znanstvenom radu o isplativosti rada objavljenom u Reviji za socijalnu politiku izračunao je da Hrvatska ima velik krug ljudi koji nemaju poticaj da se zaposle jer bi zbog smanjenja iznosa socijalnih naknada i povećanja poreznih obveza izgubili čak i do polovice bruto plaće ostvarene na poslu. Bezeredi sugerira da bi Hrvatska po uzoru na neke zemlje trebala osmisliti naknade za zaposlenje u sustavu socijalne skrbi, koje bi dobivale obitelji ili pojedinci pod uvjetom da rade. Među neaktivnim bilo je, primjerice, 33 tisuće osoba s troje i više djece, za razliku od Slovenije gdje je takvih bilo oko pet tisuća.