Bit će to vrlo vjerojatno i posljednji izbori članova Europskoga parlamenta unutar političkoga sustava EU-a koji odražava kršćanska načela i vrijednosti
Hrvatski će birači 9. lipnja ove godine birati 12 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu koji će imati 716 članova. Bit će to četvrti put da sudjeluju u izborima za jedinu izravno biranu instituciju u političkom sustavu Europske unije (EU). Bit će to vrlo vjerojatno i posljednji izbori članova Europskoga parlamenta unutar političkoga sustava EU-a koji odražava kršćanska načela i vrijednosti. Postojeći politički sustav EU-a zasniva se na političkoj jednakopravnosti država članica neovisno o njihovoj teritorijalnoj veličini, broju stanovnika i ekonomskoj snazi. Vijeće EU-a, Europsko vijeće i Europska komisija imaju po jednoga člana iz svake države članice. To znači da su u najvažnijim izvršnim institucijama EU-a jednako zastupljene i najveća Njemačka i najmanja Malta.
Politički sustav EU-a sadrži i mehanizme sprječavanja političke dominacije najvećih država, među kojima se ističe obveza jednoglasnoga odlučivanja u Vijeću EU-a i Europskom vijeću. Jednoglasno odlučivanje sprječava preglasavanje bilo koje države članice u slučaju kada se njezini nacionalni interesi ne poklapaju s interesima većine država. Obveza jednoglasnoga odlučivanja potiče države članice na usklađivanje interesa i postizanje uzajamno korisnih kompromisa. Upravo je jednoglasno odlučivanje na udaru političkih aktera koji žele koncentrirati vlast u EU-u.
Prema preimenovanju Europske komisije
Zastupnici u Europskom parlamentu krajem studenoga 2023. glasovali su o izvješću kojim se predlažu promjene institucionalnoga okvira EU-a. Među pet podnositelja izvješća bilo je čak četvero Nijemaca iz četiriju različitih političkih grupacija u Europskom parlamentu. U izvješću se među ostalim poziva na promjenu načina odlučivanja u Vijeću EU-a kako bi se veći broj odluka donosio kvalificiranom većinom, a ne jednoglasnim odlučivanjem. To bi prema izvješću trebalo ojačati kapacitete EU-a za djelovanje. U izvješću se također poziva na preimenovanje Europske komisije u Europsku egzekutivu koja se više ne bi sastojala od po jednoga člana iz svake države članice, nego bi imala ne više od 15 članova. Izvješćem se također poziva na povećanje područja odlučivanja koja su u isključivoj nadležnosti EU-a ili u podijeljenoj nadležnosti EU-a i država članica. Tom se promjenom nastoji koncentrirati što više ovlasti u rukama EU-a na štetu država članica.
Začudni glas IDS-ova zastupnika
Spomenuto izvješće usvojeno je tijesnom većinom u Europskom parlamentu. Za potporu izvješću glasovao je 291 zastupnik, a protiv je bilo njih 274. Pohvalno je što je većina hrvatskih zastupnika (njih sedam) glasovala protiv izvješća. No četvero hrvatskih zastupnika poduprlo je izvješće, a među njima je najzanimljiviji slučaj Valtera Flege iz IDS-a. Kao predstavnik regionalističke stranke Flego bi se sigurno usprotivio prenošenju ovlasti s Istarske županije na državnu razinu.
U tom bi se protivljenju opravdano mogao pozvati na načelo supsidijarnosti prema kojem županijama trebaju biti dodijeljene sve javne zadaće koje mogu djelotvorno obavljati. No u slučaju dodatnoga prenošenja ovlasti s države na EU za Flegu (ali i druge hrvatske zastupnike) nije bilo mjesta za načelo supsidijarnosti koje je i dalje jedno od glavnih načela javnih politika EU-a. Kao što država ne treba preuzimati nadležnosti koje mogu djelotvorno obavljati županije, tako ni EU ne treba preuzimati nove nadležnosti koje mogu obavljati države. Politička moć treba biti podijeljena između više različitih razina vlasti, a ne koncentrirana u jednom središtu. U slučaju spomenutoga izvješća nesporno je riječ o snažnom ideološkom utjecaju liberalnoga kozmopolitizma koji nastoji jačati nadnacionalne tvorevine poput EU-a slabeći i razvlašćujući nacionalne države. U ideologiji liberalnoga kozmopolitizma nacionalne se države doživljavaju kao glavna zaprjeka ekonomskoj i društvenoj deregulaciji.
Sve manje kršćanskih vrijednosti
Često se s pravom ističe da su katolici i demokršćani Konrad Adenauer, Robert Schuman i Alcide de Gasperi imali ključnu ulogu u izgradnji EU-a. Isto tako može se reći da u današnjim politikama EU-a ima sve manje kršćanskih vrijednosti i načela. Kršćanski je utjecaj ipak prisutan u institucionalnom okviru EU-a koji i dalje daje prednost jednakopravnosti država članica i njihovu sporazumijevanju nasuprot političkoj dominaciji i preglasavanju. Načelo supsidijarnosti, proizišlo iz socijalnoga nauka Crkve, i dalje određuje da EU može preuzeti odlučivanje jedino ako je to najdjelotvorniji način obavljanja javnih zadaća.
Uključiti se u izbore
Kršćanske vrijednosti i načela u institucijama i djelovanju EU-a nalaze se pod snažnim pritiscima koji smjeraju centralizaciji moći i preglasavanju manjih i ideološki nepodobnih država. Katolici u Hrvatskoj ne trebaju ostati postrani političkih procesa u EU-u. EU je jedinstvena politička forma koja može biti od pomoći hrvatskim obiteljima, mjestima, obrtima, poduzećima, građanskim udruženjima i domovini. Kako bi se osiguralo da EU bude na korist zajednicama, nužno je očuvati preostale kršćanske vrijednosti i načela u institucijama i funkcioniranju EU-a. Izbori za Europski parlament uglavnom ne privlače velik interes hrvatskih birača, ali to se može promijeniti uključivanjem u skore izbore. Nije svejedno hoće li Hrvatsku u Europskom parlamentu predstavljati zastupnici koji žele očuvati kršćanske vrijednosti i načela u institucijama i djelovanju EU-a ili zastupnici koji žele koncentrirati političku moć u rukama EU-a i ideološki podobnih država članica.
