KAKO ŽIVE KATOLICI NA ARAPSKOM POLUOTOKU (5) Saudijska Arabija – nemuslimani bez ikakvih vjerskih prava

Foto: Shutterstock | U Saudijskoj se Arabiji nalazi jedno od najsvetijih islamskih mjesta u gradu Meki
Prema službenoj mrežnoj stranici Apostolskoga vikarijata sjeverne Arabije katolika je u Saudijskoj Arabiji više od 1,5 milijuna iz raznih dijelova svijeta, u najvećem postotku iz Filipina i Indije, što je oko 3 posto stanovništva. Prema tamošnjem šerijatskom zakonu nemaju ni jednu crkvu, a zabranjeno im je bilo kakvo i privatno molitveno okupljanje

Saudijska Arabija, službenoga naziva Kraljevina Saudijska Arabija, država na Arapskom poluotoku, na zapadu dugom obalom izlazi na Crveno more, na istoku na Perzijski zaljev, a ima morsku granicu s Bahreinom, s kojim je povezana mostom. Na sjeveru graniči s Jordanom, Irakom i Kuvajtom, na jugu s Jemenom, na jugoistoku s Omanom te na istoku s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom. Prema podatcima iz 2019. ima nešto više od 34 milijuna stanovnika, od kojih je oko 6 milijuna stranih državljana na radu u industriji nafte i u drugim gospodarskim područjima. Saudijska je Arabija najveći svjetski izvoznik nafte, čiji je udio u BDP-u 40 posto, a u izvozu 90 posto. Službeni je jezik arapski, glavni je grad Rijad s oko 5 milijuna stanovnika, zemljopisno smješten u središnjem dijelu Arapskoga poluotoka. Neovisnost službeno slavi od 1932. kada su, nakon priznanja sudbene neovisnosti od Ujedinjenoga Kraljevstva, ujedinjeni svi dotada rascjepkani dijelovi središnjega dijela Arapskoga poluotoka. Po političkom je uređenju apsolutna monarhija sa sadašnjim 85-godišnjim kraljem Salmanom bin Abdulazizom Al Saudom i 35-godišnjim prijestolonasljednikom princom Mohammedom bin Salmanom bin Abdulazizom Al Saudom, koji je ujedno zamjenik predsjednika vlade (jer titulu predsjednika vlade nosi kralj), predsjednik Vijeća za ekonomska i razvojna pitanja, predsjednik Vijeća za politička i sigurnosna pitanja i ministar obrane. Pravo je i pravosuđe utemeljeno na najstrožim šerijatskim zakonima, što podrazumijeva rasnu i klasnu podjelu na Arape i ostale, zabrane bilo kakvoga rada u vrijeme šest dnevnih molitava, rada domicilnim ženama, rada klubova, konzumiranja alkohola, vračanja i dr. Kazne su za prekršitelje drastične, od zatvora i financijske globe do javnoga pogubljenja odrubljivanjem glave, kamenovanja do smrti, strijeljanja i raspeća. Podatci o izvršenju najtežih kaznenih djela teško izlaze u javnost, no prema nekim neslužbenim podatcima smrtna je kazna npr. g. 2005. izvršena nad 191 osobom, 2007. nad 153, a 2008. nad 102. Međutim, nekoliko zadnjih godina kao da državni sustav pomalo »popušta«, što znači da se npr. počinju otvarati fakulteti za žene.

Po izdvajanjima za vojsku odmah iza SAD-a i Kine

Svi apeli i upozorenja najpoznatijih različitih međunarodnih ustanova i udruga za ljudska prava, npr. Vijeća UN-a za ljudska prava, Amnesty Internationala, Human Rights Watcha, Freedom Housea i dr., završavaju kao glasovi »vapijućega u pustinji« jer je, uz ostalo, Saudijska Arabija veoma važan ne samo gospodarski, nego i politički, geostrateški i vojni saveznik svjetskih moćnika. To pokazuju podatci da ona čak oko 8 posto svoga BDP-a, koji je enormno velik (prema procjenama Međunarodnoga monetarnoga fonda za 2019. ukupno 779,289 milijardi USD), troši na vojsku, najviše na svijetu nakon Omana. To ga svrstava u treću najveću vojnu potrošnju na svijetu odmah iza Sjedinjenih Država i Kine.

Bez diplomatskih odnosa sa Svetom Stolicom

Očekivano, etničko saudijsko stanovništvo u islamskoj teokraciji, u kojoj je Kuran ugrađen u ustav, sto posto je muslimansko, što znači da uopće nema saudijskih kršćana/katolika. Budući da je islam jedina dopuštena religija, u službenom se popisu stanovništva pripadnici drugih vjerskih zajednica ne navode, no prema službenoj mrežnoj stranici Apostolskoga vikarijata sjeverne Arabije katolika je više od 1,5 milijuna, iz raznih dijelova svijeta, u najvećem postotku iz Filipina i Indije, što je oko 3 posto stanovništva. Ugledna međunarodna udruga International Religious Freedom u prošlogodišnjem je izvješću procijenila da je u Saudijskoj Arabiji također više od 250 tisuća hindusa, više od 70 tisuća budista, otprilike 45 tisuća Sikha, Židova (ne navodeći im broj) i drugih.

Saudijska Arabija ne dopušta izgradnju kršćanskih crkava ili bogoštovnih prostora drugih vjerskih zajednica i zabranjuje bilo kakvo javno manifestiranje i posjedovanje nemuslimanskih vjerskih predmeta i simbola, kao što su Biblija, raspela, kipovi, ukrasni predmeti, rezbarije i dr. Osobna odluka muslimana da prihvati drugo vjersko učenje smatra se otpadništvom i strogo se kažnjava, često i kaznom smrti, kao i prozelitizam nemuslimana. Vlada ne dopušta ulazak nemuslimanskom svećenstvu i ostalim vjerskim službenicima u zemlju radi obavljanja vjerskih služba pa je tako zahvaljujući glasilu »Asia News« u travnju 2006. u javnost ipak procurila vijest kako je siromalankarski svećenik fra George Joshua iz Indije uhićen sa skupinom katoličkih vjernika jer je slavio misu u privatnoj kući. Jednako je tako u prosincu 2012. uhićeno 35 etiopskih kršćana, šest muškaraca i 29 žena, koji su radili u Jeddi, zbog molitvenoga sastanka u privatnoj kući. Za provedbu svojevrsnoga »vjerskoga aparthejda« zadužena je vjerska policija osnovana još g. 1940. službeno nazvana Odbor za promicanje vrline i sprječavanje poroka. Zato brojni katolički vjernici za velike kršćanske blagdane odlaze na liturgijske proslave u susjedne zemlje, posebice preko Mosta kralja Fahda u Bahrein. Saudijska Arabija još nema uspostavljene službene diplomatske odnose sa Svetom Stolicom, no susreti diplomatskih predstavnika povremeno se događaju na međunarodnim konferencijama, posebice nakon posjeta kralja Abdulaha papi Benediktu XVI. u studenom 2007.

Položaj vjerskih manjina, među njima i katolika, slikovito pokazuje i natpis na autocesti iz drugoga po veličini grada i najveće luke Saudijske Arabije – Džede, s nešto više od četiri milijuna stanovnika, prema glavnomu islamskomu svetomu mjestu Meki, udaljenomu 80-ak kilometara. Na natpisu velikim slovima doslovce stoji: »Obvezno za nemuslimane« upozoravajući vozače da ne voze dalje i skrenu s autoceste jer je nemuslimanima zabranjen ulazak u svete gradove Meku i Medin
Vlasti su Saudijske Arabije rigorozne i dosljedne u kažnjavanju svih prekršitelja tamošnjih zakona na političkom, moralnom, vjerskom i svim drugim područjima, što pokazuje i slučaj Ali Mohammeda Baqira al-Nimra, uhićenoga u dobi od 17 godina zbog sudjelovanja u prosvjedima tzv. Arapskoga proljeća g. 2011. Rođen je u gradiću Al-Awamiyahu na saudijsko-arabijskom istoku s nešto više od 25 tisuća stanovnika, zatočen je bio u zatvoru Generalne direkcije za istrage u Dammamu, nakon mučenja osuđen je na smrt i, unatoč prosvjedu brojnih međunarodnih organizacija, u dobi od 18 godina javno mu je odsječena glava

IZVORGlas Koncila br. 12/2021.
Prethodni članakCVJETNICOM POČINJE »ZATVARANJE« U JERUZALEMU Poslušan Isus poziva vjernike na poslušnost
Sljedeći članakKAKO JE HRVATSKA ZAŠTITILA GOSPODARSTVO OD KORONAVIRUSA Koronakriza, unatoč mjerama, snažno je pridonijela rastu nezaposlenosti