ZNANSTVENI SIMPOZIJ »IDENTITET HRVATA BOKE KOTORSKE« Da naraštaji koji dolaze čuju istinu o »vrtu u kojemu se tako zorno iščitava identitet Boga i hrvatskoga čovjeka«

Foto: Institut Ivo Pilar | Zaključke konferencije potpisali su dr. Željko Holjevac i dr. Vanda Babić, a događaju su nazočili ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman i kotorski biskup Ivan Štironja
Taj skup, prema želji organizatora i sudionika, stavljamo danas na oltar Gospodnji ovdje u katedrali sv. Tripuna s molitvama da on ne završi danas ovdje, nego da se nastavi i u Boki i u Zagrebu, u Crnoj Gori i Hrvatskoj, u srcima Hrvata i svih naroda, svih ljudi dobre volje koji žele u ovaj svijet implementirati ljubav, ne bilo kakvu ljubav nego onu izvornu ljubav Krista«, kazao je biskup Štironja.

Potpisivanjem zaključaka znanstvenoga skupa »Identitet Hrvata Boke kotorske« na otočiću Gospe od Škrpjela sudionici konferencije koja se održavala od četvrtka 6. svibnja do nedjelje 9. svibnja u Zagrebu i Tivtu u Crnoj Gori javnosti su poručili da je stavljanje znanstvenih činjenica u prvi plan jedini put očuvanja iznimne baštine bokokotorskih Hrvata od raznih pokušaja svojatanja i brisanja povijesnoga pamćenja.

Točnije, cilj je konferencije bio uvesti činjenice o bogatom kulturnom nasljeđu Boke u nastavne kurikule ne samo Hrvatske, nego i Crne Gore. Zaključke – kojima nije cilj ostati »mrtvo slovo na papiru« jer će biti proslijeđeni hrvatskim i crnogorskim vlastima – potpisali su prof. dr. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta »Ivo Pilar«, i prof. dr. Vanda Babić, jedna od idejnih začetnica konferencije, a potpisivanju su nazočili ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman te novi kotorski biskup Ivan Štironja.

U prigodi potpisivanja zaključaka konferencije u subotu 8. svibnja ministar Grlić Radman podsjetio je da Hrvatska podupire europski put Crne Gore i dodao: »Ono što je vrlo važno, a što je i jedan od ciljeva ovoga znanstvenoga skupa jest da Republika Hrvatska u predmetnu nastavu i kurikul uvrsti obrazovanje o Boki kotorskoj kako bismo još više približili sunarodnjake o kojima zapravo vrlo malo znamo. Obje države moraju pridonijeti tomu da čuvamo ovo blago koje imamo«, prenosi službena stranica Instituta »Ivo Pilar«.

Kako je u plenarnom izlaganju na konferenciji istaknuo prof. dr. Ante Bežen, Viktor Vida, književnik koji je pedesetih stvarao u iseljeništvu, u Argentini, jedini je Bokelj čije tekstove upoznaju hrvatski školarci

U drugom dijelu konferencije, u Tivtu, održano je desetak predavanja, a govorilo se o kotorskom episkopu Grimoaldu, masovnim izričajima vjere u Boki u srednjem vijeku o kojima je govorio kancelar Kotorske biskupije don Robert Tonsati, a jezikoslovke Milica Mihaljević i Lana Hudeček predstavile su mrežne izvore o Boki. O načinu na koji današnji mladi shvaćaju Boku govorili su zadarski studenti Josip Uglešić, Josip Renić i Jakov Momirović. Zadnjega dana skupa, u nedjelju 9. svibnja, slavljena je i misa u katedrali sv. Tripuna, koju je predvodio biskup Ivan Štironja. On je u prigodnoj propovijedi među ostalim Boku kotorsku nazvao vrtom u »kojemu se tako zorno iščitava identitet Boga i hrvatskoga čovjeka, kao i svetački život naših blaženika i svetaca«. »Taj skup, prema želji organizatora i sudionika, stavljamo danas na oltar Gospodnji ovdje u katedrali sv. Tripuna s molitvama da on ne završi danas ovdje, nego da se nastavi i u Boki i u Zagrebu, u Crnoj Gori i Hrvatskoj, u srcima Hrvata i svih naroda, svih ljudi dobre volje koji žele u ovaj svijet implementirati ljubav, ne bilo kakvu ljubav nego onu izvornu ljubav Krista«, kazao je biskup Štironja.

Sudjelovale vodeće institucije

Za razliku od mnogih sličnih konferencija, koje uglavnom nabrajaju uzroke i posljedice problema hrvatske nacionalne manjine u određenoj zemlji i nude tek teorijska rješenja, organizatori »Identiteta Hrvata Boke kotorske« odlučili su se za drugačiji pristup, koji nadilazi uže akademske okvire. Konferenciju su zajedničkim snagama organizirale vodeće hrvatske znanstvene i visokoškolske institucije – zadarski Odjel za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Institut društvenih znanosti »Ivo Pilar«, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatsko katoličko sveučilište, a sudeći prema popisu pokrovitelja – Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Ministarstvu kulture i Središnjemu uredu za Hrvate izvan RH – važnost konferencije prepoznali su i neki od (za tu problematiku) najrelevantnijih donositelja odluka. Konferencija je održana i uz duhovnu potporu Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, a poruka kardinala Vinka Puljića pročitana je na otvorenju skupa u četvrtak 6. svibnja na Institutu »Ivo Pilar« u Zagrebu. »Želim da skup pridonese čuvanju pamćenja naših korijena u prošlosti i sadašnjosti, bez obzira na državne granice. Neka i to pridonese prenošenju pamćenja na buduće naraštaje da znaju iz čega su izniknuli«, poručio je kardinal Puljić.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Crnoj Gori Hrvati čine manje od jedan posto, točnije 0,97 posto, a preneseno u brojke riječ je o otprilike 7000 hrvatskih duša. No procjenjuje se da je oko 60 posto kulturnoga blaga Crne Gore zapravo hrvatsko kulturno blago, a od te brojke čak je 40 posto pod upravom Kotorske biskupije. Impresivni bokokotorski zaljev, u kojem visoka civilizacija u kontinuitetu živi od rimskoga doba i 2. st. pr. Kr., dakle više od 2000 godina, na UNESCO-ov popis Svjetske baštine uvršten je 1979. godine.

Samo jedan Bokelj u nastavi

Na otvaranju konferencije u Zagrebu govorio je i ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. Radovan Fuchs, koji je rekao da i sam po majci vuče podrijetlo iz Boke. Najavljujući da će njegov resor i u budućnosti davati potporu obrazovanju djece i svim aktivnostima koje čuvaju identitet bokeljskih Hrvata, kako bi oni mogli živjeti po jednakim uvjetima kao i nacionalne manjine u Hrvatskoj, izrazivši želju da takav pristup zauzmu i one zemlje u kojima živi hrvatska nacionalna manjina. »Vjerujem da će ova konferencija dati čitav niz preporuka što bismo mogli uvrstiti u kurikule povijesti i eventualno kurikule umjetničkih predmeta«, dodao je ministar Fuchs.

Zapaženo je prošlo i izlaganje Ivane Petrović s Nove TV, urednice i novinarke upućene u vanjskopolitičke teme, koja je govorila o društveno-političkom položaju Hrvata u Boki kotorskoj.

Hrvatski obrazovni sustav dosad nije pridavao dostojnu pozornost Hrvatima iz Boke kotorske. Naime, kako je u plenarnom izlaganju na konferenciji istaknuo prof. dr. Ante Bežen, Viktor Vida, književnik koji je pedesetih stvarao u iseljeništvu, u Argentini, jedini je Bokelj čije tekstove upoznaju hrvatski školarci. Profesor Bežen izlaganje je posvetio pitanju integracije ne samo istine o Hrvatima Boke, nego i hrvatskoga nacionalnoga identiteta općenito u hrvatski odgojno-obrazovni sustav. Nacionalni je identitet, objasnio je prof. dr. Bežen, godinama pod znakom upitnika, a uzroci zašto on u odgojno-obrazovnom sustavu još nema svoje pravo mjesto, premda je od raspada komunizma prošlo tri desetljeća, mogu se tražiti u ideologiji i politici, ponajprije u silnicama tzv. jugonostalgije i globalizma.

»Pomna obavještajna arhitektura«

Na zagrebačkom dijelu konferencije zapaženo je prošlo i izlaganje Ivane Petrović s Nove TV, urednice i novinarke upućene u vanjskopolitičke teme, koja je govorila o društveno-političkom položaju Hrvata u Boki kotorskoj. Glavninu predavanja posvetila je činjenici da Hrvati prvi put nakon 18 godina u crnogorskoj skupštini nemaju vlastitoga predstavnika, što je dovela u vezu s činjenicom da je samo 15 dana uoči izbora formirana druga hrvatska stranka u Crnoj Gori, što je zapravo poslužilo razbijanju lokalnoga hrvatskoga korpusa. Smatra da je »koloplet osobnih taština i interesa iskoristila pomno stvarana obavještajna arhitektura«, a na ta zbivanja službeni Zagreb, kojemu se trebao »upaliti alarm«, nije reagirao. U prilog Hrvatima u Crnoj Gori, dodala je, ne ide ni zamrzavanje procesa crnogorskoga integriranja u EU, a nije im išla u prilog ni strateška nezainteresiranost politike Donalda Trumpa za taj dio svijeta.

Prvoga dana skupa govorilo se i o demografskim potencijalima Hrvata iz Boke kotorske, koje je predstavio izv. prof. dr. Roko Mišetić s Odjela za sociologiju HKS-a, baštini kao identitetu Hrvata Boke kotorske, o čemu je izlagao dr. Vinicije Lupis, političkim i nacionalnim identifikacijama bokeljskih Hrvata kroz prizmu austrijskih izbora, što je bila tema izlaganja izv. prof. dr. Ante Bralića, a prof. dr. Ivana Prijatelj Pavičić govorila je o utjecajima Lovre Dobričevića na dubrovačko i kotorsko slikarstvo.

Katolički identitet Bokelja

Nije manjkalo ni izlaganja koja su potvrdila snagu katoličke vjere u Boki. Naime, uz sv. Leopolda Mandića, Boka je dala i tri hrvatska blaženika – bl. Graciju iz Mula, bl. Ozanu Kotorsku i bl. Anu Mariju Marović – a manje je poznato da podrijetlo iz predivnoga zaljeva vuče i jedan papa – Siksto V. iz 16. stoljeća. O marijanskim svetištima u Boki kao hodočasničkim i turističkim mjestima govorio je prof. dr. Darko Tomašević, značaj katolicizma u kompleksnoj crnogorskoj nacionalnoj identifikaciji predstavio je dr. Saša Mrduljaš, a Željko Brguljan, istraživač bokokotorske kulturne baštine, govorio je o obiteljima Mandić i Carević, predcima velikoga sv. Leopolda Bogdana Mandića. Katolički, hrvatski i bokeljski identitet isprepletali su se u liku i djelu još jednoga znamenitoga Bokelja kojega Hrvatska još nije u cijelosti upoznala – Luke Brajnovića – ali zato jest ostatak Europe i svijeta, ponajprije kroz njegov rad na Sveučilištu Navarra u Pamploni. Brajnovića i njegove doprinose komunikologiji predstavila je dr. Matilda Kolić-Stanić s Odjela za komunikologiju HKS-a.

Zaključci s konferencije »Identitet Hrvata Boke kotorske«
Dopuniti kurikulne dokumente pojmovima hrvatskoga nacionalnoga identiteta unutar kojega će se naći i Hrvati Boke
– Ugraditi hrvatsku baštinu Boke u nastavu hrvatskoga jezika, povijesti, povijesti umjetnosti, geografije i vjeronauka, a dopuniti je i obilascima i izletima učenika u Boku
– Uključiti stvaralaštvo bokokotorskih Hrvata u kurikul – učiti mlade o Bokeljskoj mornarici, katedrali sv. Tripuma, »Hrvatskoj Sikstini« – crkvi Gospe od Škrpjela, dobrotskoj čipki, Peraškim ceremonijalima, životu bokeljskih svetaca i blaženika te podupirati obnovu sakralne baštine Kotorske biskupije
– Uvrstiti monografiju Vande Babić »Boka kotorska, zaljev svetaca i hrvatske kulture« u obveznu literaturu u obrazovanju crnogorskih turističkih vodiča i predložiti da organizacijski odbor skupa zajedno s njegovim pokroviteljima formira Inicijativni odbor koji će zaključke skupa uvesti u predmetni nacionalni kurikul RH

IZVORGlas Koncila br. 20/2021.
Prethodni članakTKO JE NAPISAO »ZDRAVO, KRALJICE«? Hromi Herman – čovjek zvan »čudo stoljeća«
Sljedeći članakNAJVAŽNIJI LOKALNI IZBORI NAKON OSAMOSTALJENJA? Izborni upitnici