ZA MISU SE NE NAPLAĆUJU ULAZNICE Turisti i hodočasnici nisu jedno te isto

Foto: vigilare.hr
Naplata ulaza u crkvu

Ovog smo ljeta obiteljski bili u jednom dalmatinskom središtu i začudilo nas je što se ulaz u crkvu naplaćuje. Kako je to moguće, zar crkve ne bi trebale biti otvorene za sve? Jasno mi je da treba imati ulaznicu za crkveni muzej ili zbirku, ali ovdje je bila riječ baš o ulazu u crkvu.

Čitatelj iz Zagreba

Možemo samo pretpostaviti, premda ne s potpunom sigurnošću, da ste pokušali ući (a možda i uz plaćanje ulaznice ušli) u neku od crkava koje nisu župne crkve, a smatraju se posebnim kulturnim blagom koje treba redovito održavati. Budući da nema stalne župne zajednice koja bi se o toj crkvi brinula, pribjeglo se tomu, recimo to tako, modelu uzdržavanja po uzoru na druge crkve u nas, ali i mnoge crkve i katedrale u svijetu koje mnogi gosti posjećuju ne kao vjernici, nego kao turisti. Za nas vjernike kapele, crkve i katedrale prije svega bogoslužni su prostori i uvjereni smo da biste bez plaćanja mogli ući u tu crkvu da ste došli na misu ili neku drugu pobožnost ako je tada bila predviđena, i da Vam nitko ne bi pokušao naplatiti ulaznicu. No osim što su bogoslužni prostori, crkve su i vjersko-kulturna dobra o kojima se moramo brinuti i u materijalnom smislu, posebno u prilikama u kojima mjesna vlast ili državna vlast ne može ili ne želi uzdržavati i ta vrijedna povijesna, kulturna i umjetnička dobra koja po sebi pripadaju prije svega vjerskim zajednicama, ali i svima ostalima kao nacionalno ili međunarodno kulturno blago, pa je naša pretpostavka da se turistima naplaćuju ulaznice za uzdržavanje toga kulturnoga nasljeđa. Lijepo je od svih nas da pripomognemo kad oni koji se brinu o našem vjerskom i kulturnom nasljeđu i njegovu očuvanju ne mogu prikupiti sredstva milodarima i na druge načine, kao što pomažemo i u drugim prigodama i za druge svrhe – sudjelovanjem u donacijama različitim udrugama, inicijativama, asocijacijama, humanitarnim akcijama i drugima. Jednom smo već odgovarali na slično pitanje ističući da je riječ o kompleksnoj stvarnosti, ali i vrlo delikatnom pitanju, i da je dobro da se i o toj temi vodi rasprava, pa nam je drago da ste i Vi postavili to pitanje, o kojem će sigurno biti još i više riječi u našoj unutarcrkvenoj javnosti na njezinim različitim razinama, kao što se rasprave, primjerice, vode u Italiji gdje se ulaz u neke crkve, katedrale i bazilike naplaćuje, a u druge ne. Jasno, ulaz na misu i ostale pobožnosti uvijek je slobodan i nikada se ne plaćaju nikakve ulaznice, a vjernicima je uobičajeno i osiguran poseban prostor za osobnu molitvu i pobožnost, kao što su pokrajnje kapelice s Presvetim. Zato bi bilo važno da bez obzira na naplatu ulaznica turistima i te crkve vjernicima budu i dalje na raspolaganju, to jest otvorene za molitvu – bilo osobno, bilo s obitelji kao što ste naveli u svom pismu.

Marijini blagdani

Poštovani, hvala vam na zanimljivim prilozima za Veliku Gospu, a uz članak o prikazima Gospa zapitala sam se koliko se blagdana Blažene Djevice Marije slavi u Crkvi. Ovih dana je Kraljica Apostola, znam za Mariju Pomoćnicu, Majku Božju Bistričku, Gospu Trsatsku…

Sonja J.

Ako u ruke uzmete kalendar Glasa Koncila, naći ćete popis spomendana, blagdana i svetkovina svetaca i Majke Božje koji je vrlo pomno i pažljivo uređen, a vjerojatno opet nismo uspjeli cjelovito navesti sve dane koji su posvećeni pobožnosti Isusovoj majci u katoličkom svijetu. Majku Božju doista slavimo i častimo u različite dane i pod različitim imenima koja su vezana uz pobožnost prema Spasiteljevoj Majci, uz njezine različite nazive i vjerničke prakse, prošteništa i svetišta. Od većih blagdana i svetkovina – koje su joj posvećene – najpoznatiji je blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo koji smo proslavili 15. kolovoza, a uskoro ćemo 9. rujna proslaviti i blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije. Od poznatijih su blagdana još i Majka Božja Snježna koju slavimo 5. kolovoza (to je dan posvećenja bazilike sv. Marije Velike u Rimu), Mariju Bogorodicu slavimo 1. siječnja, Pohođenje Blažene Djevice Marije slavimo 31. svibnja, Ime Marijino 12. rujna, Blaženu Djevicu Mariju Žalosnu 15. rujna, Majku Božju od Krunice 7. listopada, Prikazanje Marijino u hramu 21. studenoga, a Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije 8. prosinca. Nabrojili smo samo Marijine blagdane koji su poznatiji, ne nabrojivši ni sve one naše »hrvatske« blagdane, to jest dane koje na poseban način posvećujemo molitvom i pobožnošću Majci Božjoj, a da ne govorimo o onima po cijelom katoličkom svijetu. Marijanska je pobožnost, naime, posebno draga vjerničkim srcima ne samo u našoj domovini, nego i izvan nje, pa ju mnogi narodi časte kao svoju Kraljicu i Majku, kao što to čini i naš vjerni hrvatski puk, koji joj se utječe u raznim prigodama i časti pod različitim imenima i nazivima.