Ulaskom društvenih mreža u svakidašnjicu počele su se magliti granice između stvarnosti i virtualnoga svijeta. Postalo je moguće, premda paradoksalno, da bliži i draži mogu postati oni koji u virtualnom svijetu daju »lajkove« na neke sadržaje od onih s kojima u stvarnom svijetu postoje konkretni odnosi, prijateljstva, poznanstva, obiteljske veze. Iz »Obitelji i medija«, na tragu promišljanja talijanskoga psihijatra Paola Crepeta, potiču na obnovu »koncepta privatnoga života«.
Zatvaranje i bijeg od društvenih mreža, a odnedavno i od umjetne inteligencije, prema stručnjacima iz »Obitelji i medija« nije rješenje. Oni nude nekoliko »filtara« uz pomoć kojih valja iz dana u dan »pretresati« vrijeme koje se provodi na društvenim mrežama. Uoči li se, primjerice, da vrijeme provedeno uz ekran i društvene mreže zapravo udaljava od vremena s prijateljima i obitelji i od stvaranja pravih uspomena, treba ozbiljno promišljati o tome kako smanji vrijeme uz mobitel. Dobro je u tom trenutku čak i na neko vrijeme »izići« iz svijeta društvenih mreža, »uspavati« profile pa procijeniti koje su bile korisne, koje možda negativne strane takve »izolacije«.
Ponovno otkriti vrijednost privatnoga života može se i tako da se neke drage fotografije s mobitela izrade i postave na neko istaknuto mjesto u domu, preporučaju iz »Obitelji i medija«. Dobro je izabrati i neki dio dana, ili neki trenutak u redovitom obiteljskom životu, kada će mobitel ostati isključen, savjetuju također. »Odolite porivu da dijelite svoj život na internetu kako biste obnovili život izvan njega«, dodaju iz »Obitelji i medija«. Da bi se toj kušnji oduprlo, dobro je nekada svjesno isključiti internet. Napose su iz »Obitelji i medija« uputili još jedno upozorenje: »Držite djecu podalje od društvenih mreža i interneta općenito koliko god je to moguće kako biste zaštitili njihovu privatnost.«
141 minutu u danu
Prije petnaestak godina, kada su se mreže tek pojavljivale,
prosječno se uz mreže provodilo oko 90 minuta.
