Glas Koncila br. 51-52/2017.

BOŽIĆ 2017.

INTERVJU: DR. MARIJAN VUGDELIJA
BOŽIĆNI OBIČAJI, TRADICIJA I KULTURA
MLADI MLADIMA
KOMENTAR
ZAPAŽANJA
(PRI)GOVOR ZNANOSTI
HRVATSKA
»Budite promicatelji naravne obitelji«
KONGRESNIK SMITH
BOŽIDAR KOVAČIĆ
NAŠI RAZGOVORI
OSVRTI
Crkvene novogradnje

Božićni dvobroj Glasa Koncila na četrdeset stranica o blagdanu Isusova rođenja donosi niz aktualnih i tematskih sadržaja. Uz naslovnu fotografiju Zvonimira Atletića, s prikazom detalja iz reljefnoga triptiha „Rođenje Isusovo“ iz crkve sv. Mateja u Štitaru, GK je obogaćen fotografijama Bernarda Čovića sa zagrebačke izložbe jaslica moliške Hrvatice Paole Palumbo.

U komentaru „Božić – oslobađanje čovječnosti“ urednik Ivan Miklenić piše kako je Božić poziv svima koji su svjesno ili nesvjesno zaglibili u ideologijama da se vrate naravnomu ljudskomu životu u slobodi, da se oslobode ideoloških okova i ponovno počnu živjeti svoj stvaran, cjelovit, čovječan život. Mnoštvo teoloških promišljanja o Božiću u intervjuu je podijelio franjevac splitske Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja dr. Marijan Vugdelija. „Baš svatko ne samo da može slaviti, nego je pozvan slaviti i ima pravo slaviti. Snagom koju crpimo u slavljenju i molitvi pozvani smo, svatko u svojim okvirima, prema svojem pozivu i položaju, mijenjati stanje. Stoga ne samo da ne stoji tvrdnja da se nema što slaviti, nego baš treba uporno i svom dušom slaviti ovakve, možda manje idilične Božiće, kako bismo otkrili nerazrušivu nadu i optimizam koji će nam pomoći da sve to prebrodimo, da Božju prisutnost integriramo u svoj život i pretvorimo je u poticaje za duhovni i materijalni boljitak“, kazao je dr. Vugdelija komentirajući i gorući hrvatski problem iseljavanja, kao i niz društvenih aktualnosti.

Božićne stranice upoznaju čitatelje s tradicijom koja živi u svim naraštajima. Tako se piše o Božiću u djelima glasovitoga blagopokojnoga o. Bonaventure Dude, kao i hrvatskoga književnika iz BiH Veselka Koromana. Golem problem globalizacijske današnjice, obiteljsku blagdansku nervozu ili sindrom idealne domaćice te kako joj doskočiti pojašnjava se u tekstu Ivana Taševa. Isti autor ukazuje i na činjenicu da je božićno drvce nekada, uz jabuke i slatkiše – bilo jestivo. Kako je župnik udomio šesteročlanu obitelj Burić, doznaje se u tekstu Vlade Čuture o prezaduženoj obitelji koja je, gotovo betlehemski, umjesto u štalicu smještena u župnu kuću.

O najvećim slavonskim jaslicama i Ruži jerihonskoj piše cernički župnik fra Vjenceslav Janjić. Uredništvo GK-a prisjetilo se i preminulih hrvatskih pjesnika u protekle dvije godine, donoseći njihove božićne stihove, kao i one Vlade Vlaisavljevića, stradaloga u vihoru Drugoga svjetskog rata. Dvobroj analizira i dvije nedjeljne biblijske poruke i izvještava o brojnim crkvenim karitativnim aktivnostima.

Na stranicama božićnoga GK-a gostuje i  američki kongresnik i borac za zaštitu života Chris Smith koji tvrdi da je osporavanje prava na život najveća nepravda.

I rubrika „Mladi mladima“ promišlja svjetlo Božića u kontekstu prava na život i aktualizira suvremeno mučeništvo djece i pobačaj kao povratak na Baala. Vrijeme darivanja, točnije ekonomski pristup Božiću, tematiziraju Đurđica Ivanišević Lieb u „Zapažanjima“ i Vlado Čutura u „Meditaciji“, pišući o robovima blještavila ali i promišljanju na još snažniju socijalnu osjetljivost prema potrebitima.

Hrvatski branitelj, vlakovođa i izvanredni djelitelj pričesti u župi sv. Josipa Radnika u zagrebačkim Gajnicama Božidar Kovačić u rubrici „Vjernici laici aktivni u Crkvi“ posvjedočio je životni put iz rodnih Križevaca do zapada metropole, i angažiranost uz župnika Ljubu Vukovića. „Što s praznovjernim porukama?“, pitanje je iz rubrike „Naši razgovori“ na koje se odgovara sa stajališta Katekizma Katoličke Crkve.

Povijesni feljton, zapravo znanstveni rad dr. Vladimira Geigera s Hrvatskoga instituta za povijest bavi se poslijeratnim komunističkim uništavanjem grobova, odnosno jugoslavenskim vlastima bez pijeteta prema mrtvima. Među katoličkim oblikovateljima kulture prikazano je djelo Svetozara Petrica koji je u knjizi »Francuski katolički pisci« dao panoramski pogled na bogatstvo francuske katoličke književnosti, koja je uvelike utjecala i na hrvatske katoličke pisce.

Posljednja stranica uz priču o božićnoj diskografiji donosi i prigodni enigmatski kutak kao i karikaturu Srećka Puntarića Felixa. (tš, gk)