Iz »Obitelji i medija« uzeli su »Snjeguljicu« kao primjer bajke uz koju se može graditi »kontrakultura« prema »kulturi otkazivanja« i »političkoj korektnosti« koja je prožela javni prostor zapadnih društava. Različite feminističke organizacije proglasile su »Snjeguljicu« kontroverznom bajkom jer »izgleda loše prizor žene koja ulazi u prostoriju prepunu muškaraca (patuljaka) i odmah u ruke uzima metlu«, podsjećaju iz »Obitelji i medija«. »Umjesto da otkažemo Snjeguljicu probajmo razgovarati s njom«, potiču iz »Obitelj i medija«.
»Može se otići ‘iza’ same priče i razmatrati neke njezine arhetipove. Što uopće znači onaj poljubac – koji je Snjeguljicu prije svega odvukao od smrti, ne toliko od dubokoga sna? Možda taj znak možemo tumačiti kao znak nade i otkupljenja koje će sve čovječanstvo osloboditi od smrtnosti«, pojašnjavaju iz »Obitelj i medija«.
A što je s onom porukom s kojom često bajke završavaju: »I živjeli su sretno do kraja života«? Iz »Obitelji i medija« upozoravaju da se ta misao nikako ne smije svoditi na nekakav stereotip. »U stvarnom životu svi parovi koji se vjenčaju vjerojatno imaju namjeru živjeti u radosnu zajedništvu. Stoga ne bi imalo nikakva smisla slaviti brak u kojem nema želje za vječnošću i prosperitetom«, napominju i dodaju: »Stoga kada bajke prikazuju ljude koji se vjenčaju i ostaju sretni, one nas ne žele zavarati. To nije nekakva ‘zastarjela’ priča; one nam pokazuju prirodnu nadu koju u sebi nose ljudi.« I to je pogled koji treba staviti pred djecu i mlade, potiču iz »Obitelji i medija«. »Neka sami sebe pitaju što se događa s protagonistima bajki nakon što se vjenčaju. Na taj način djeca mogu početi promišljati i o tome kako treba stremiti prema sretnomu braku koji traje za čitava životnoga vijeka. (… ) Važno je da im pomognemo razumjeti kako mogu postići taj cilj i s kojim bi se zaprjekama mogli suočiti na tom putu«, napominju iz »Obitelji i medija«.
