COVID-GENERACIJA PLAĆAT ĆE I CIJENU POTRESA Pred financijskim i građevinskim predatorima ugrožena je i kulturna baština

Snimio: B. Čović

Razorni potresi koji su pogodili Hrvatsku i posljedice od kojih će se središnji dio domovine oporavljati još godinama izazvali su promjene i u školskom sustavu tako da će on biti obogaćen novim temama. Kako je u Večernjem listu pisao Josip Bohutinski, od iduće školske godine djeca u Hrvatskoj učit će kako smanjiti rizik od katastrofa pa se najavljuju i priručnici i mobilni simulator potresa koji bi trebao obilaziti škole. Projekt je nazvan »Na putu do smanjenja rizika od katastrofa«, dio je inicijativa vezanih uz smanjenje rizika od katastrofa te će ući u program osnovnoškolskoga obrazovanja. Za taj projekt zaduženi su Ministarstvo unutarnjih poslova – Ravnateljstvo civilne zaštite u partnerstvu s Agencijom za odgoj i obrazovanje, a znaju se i iznosi ulaganja: 14,5 milijuna kuna, od kojih su 12,3 milijuna kuna nepovratna sredstva EU-a. »U MUP-u kažu da su odabrane pilot-škole – njih ukupno osam, i to po dvije u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu – za testiranje materijala koji se priprema te za prezentaciju modela i simulatora. Navode i da je formirana stručna radna skupina sastavljena od nastavno-pedagoškoga osoblja koja je počela s pripremom priručnika za nastavnike i brošure za učenike«, stoji u novinarovu tekstu.

Hrvatski konzervatori i restauratori još nisu obnovili ni sve građevine i cjeline oštećene u Domovinskom ratu (ili uništene višedesetljetnom sustavnom nebrigom i drastičnom neimaštinom), a sada su s potresima došla iskušenja

Testiranje priručnika za nastavnike u pilot-školama planira se započeti u sljedećoj školskoj godini, a animirani filmovi i promotivni materijali trebali bi se prema najavama MUP-a pojaviti 2022., poručuju iz MUP-a. Iz Agencije za odgoj i obrazovanje pak navode da su oni s obzirom na aktualnu situaciju s potresima u suradnji s Ravnateljstvom civilne zaštite već počeli edukaciju odgojno-obrazovnih radnika.

COVID-generacija udaljila se od knjige

Čini se da suvremeni naraštaj školaraca već ima svoj naziv. Znanstvenici ih u posljednje vrijeme nazivaju C-generacijom, a ime su dobili po prvom slovu iz riječi virusa COVID. Marijana Klepo u Jutarnjem listu prenosi zaključke da bi generacija C ili COVID-generacija, praćena posebnim iskustvom i ponašanjem, mogla najbrže »procvjetati« jednom kada kriza prođe. Prenijela je stajalište Sida Mohasseba sa Sveučilišta Južna Kalifornija koji najavljuje mogućnost novoga vala inovacija. »Svoje uvjerenje temelji na većem broju razloga: COVID-19 trajno je promijenio način rada i kupovne navike, što znači da postoje mnoge potrebe za koje etablirani biznis nema rješenja. Odgovor bi mogla ponuditi generacija s novim navikama učenja, više usmjerena na praktično i aktivno učenje, a manje na teoretsko i promatrajuće«, piše novinarka Klepo. Prenijela je i rezultate istraživanja prema kojima suvremene generacije, npr. njih oko 60 posto u dobi od 14 do 23 godine, preferiraju učenje preko YouTubea, a ne iz knjiga. »Želja za učenjem, kaže Mohasseb, postaje važnija od obiteljskoga bogatstva ili privilegija. Nove generacije ne zanima tradicionalna gradnja karijere, elitizam velikih korporacija ni iznos plaće; važnija su im svrha onoga što rade, istinsko poduzetništvo i inovacije, kao i poboljšanja u društvu koja će definirati njihov radni život«, stoji u Jutarnjem.

Plijen financijskim i građevinskim predatorima

Ususret prvoj godišnjici potresa koji je u ožujku 2020. teško oštetio veći dio povijesnoga Zagreba i njegovu okolicu, kojemu se pridružio još katastrofalniji potres koji je krajem prosinca pogodio Petrinju, Glinu, Sisak, Hrvatsku Kostajnicu, a osjetio se ponovno i u Zagrebu i prouzročio nove štete, Denis Derk u Večernjem je listu upozorio da su stradali i brojni kulturno-povijesni spomenici. »Stradale su crkve i brojne stare zgrade. Razrušene su cijele, izuzetno vrijedne gradske urbane cjeline, koje će, kako stvari sada stoje, morati biti obnavljane, i to od temelja. Četrdesetak konzervatora već je popisalo štetu na kulturnom blagu Banije. (…) Pred cijelom Hrvatskom duge su godine obnove novouništene kulturne i spomeničke baštine. Pred hrvatskim konzervatorima i restauratorima koji još nisu obnovili ni sve građevine i cjeline oštećene u Domovinskom ratu (ili uništene višedesetljetnom sustavnom nebrigom i dramatičnom neimaštinom) pojavit će se brojna iskušenja. U opasnosti je kulturna baština, i to ne samo u Zagrebu i okolici, nego sada i na širem prostoru Banije, regije koja je od nedavnoga rata potpuno zapostavljena i prepuštena lokalnim moćnicima i njihovoj upravo tahijevskoj pohlepi. (…) Posljedice razornih potresa bit će dugoročne i nepredvidive. Brojne kulturne ustanove i institucije suočit će se s dodatnom financijskom krizom. A brojna gradska središta, pa i ono zagrebačko, postat će plijen financijskim i građevinskim predatorima koje je jako teško zaustaviti. Povijesno zaštićeno središte Zagreba prepuno je ceduljica na kojima se objavljuju brojevi potencijalnih kupaca nekretnina. I brojni su stanovnici zagrebačkoga centra privremeno ili trajno napustili svoje oštećene nekretnine opasne za život. Oni koji to nisu učinili nakon proljetnoga potresa, prisiljeni su bili otići nakon ovoga banijskoga. I cijena nekretnina u centru Zagreba pada. Tako je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u studenom prošle godine namjeravala prodati nekretninu iz Ulice Gjure Deželića. Četverosobni stan na prvom katu u najužem centru Zagreba u natječaju objavljenom u novinama procijenili su na 1 883 000 kuna. Javio im se samo jedan potencijalni kupac i njega su akademici odbili jer je ponudio samo 867 000 kuna!? Više nego upola manju svotu. Ako stvari sada tako stoje u Zagrebu, kako li će tek padati cijene nekretnina izvan Zagreba, i to napose na Baniji?«

IZVORGlas Koncila br. 6/2021.
Prethodni članakŽUPA SVETE STOŠIJE U BIOGRADU NA MORU Bijeli Grad u trećem tisućljeću ponovno preko župe doživljava procvat
Sljedeći članakPRIHVATITI RAZOČARANJA KAO SKOK PREMA BOŽJOJ ŠIRINI Suočavanje s vlastitom čežnjom