Područje Fažane, kao i Pule, oduvijek je imalo strateški važan položaj. Uz razvijeni život i brojnu naseljenost vladari su se izmjenjivali kroz stoljeća ovisno o vojnoj moći, kojom su ostvarivali vladajuće težnje. Nakon rimske dominacije nastupilo je vrijeme gotske vladavine od 476. do 533., nakon toga vlast Bizanta od 533. do 776., Franaka od 788. do 952., Akvileje od 1230. te Mlečana od 1331. U crkvenom pogledu u ranom srednjem vijeku Fažana i njezino područje bilo je pod ravenskom Crkvom, a od 11. st. u Pulskoj biskupiji.
Od mnogobrojnih ranokršćanskih i još više srednjovjekovnih crkava u središtu Fažane na temeljima starije crkve u 14. st. podignuta je kapela Blažene Djevice Marije. Ona je jednostavna četverokutna i niska jednobrodna gotička građevina od pravilno tesanih kamenova s nekoliko prozorčića na svakoj strani i plošnim pročeljem, koje završava jednostrukom preslicom sa zvonom. Na pročelju su središnja vrata s lučnim završetkom i dva bočna prozora iste forme. Ispred pročelja je 1732. dograđena lopica (trijem) s drvenim krovištem, koje se oslanja na osam kamenih stupova. Oko lopice nizak je zidić na koji se nastavljaju stupovi. Na stražnjem ravnom zidu u unutrašnjosti postavljen je kameni oltar te zidna niša u kojoj se nalazi gotički kip Bogorodice iz vremena gradnje crkvice. Kip je postavljen na mjesto otuđene pale, koja je prikazivala Blaženu Djevicu Mariju s Djetetom. Na zidovima su vidljivi ostatci gotičkih fresaka s biblijskim prikazima. Jasno se razaznaju likovi dvaju redovnika, vjerojatno franjevaca. Na jednom zidu sačuvan je grafit koji je urezan grčkim alfabetom te upućuje na prisutnost grčkih obitelji koje su na to područje došle u 16. st.
U Arheološkom muzeju Istre u Puli izloženi su ostatci ranokršćanske, predromaničke i gotičke kamene plastike iz nestale crkve sv. Lovre u Fažani.
