U Galižani na lokalitetu nekadašnje benediktinske opatije s bizantskom ranokršćanskom crkvom iz 5. st. podignuta je u 15. st. današnja crkvica posvećena sv. Josipu. Od prethodne crkve očuvani su kapiteli i prozori. U 6. st. car Justinijan (482. – 527.) feud Galižane dodijelio je na upravu ravenskoj Crkvi. Car je osvajanjem ostrogonske države, kojoj je pripadao Ilirik i Istra, te krajeve podredio Bizantu. U Istri je dao izgraditi niz obrambenih utvrda kako bi se zaustavio prodor slavenskih i drugih naroda u carstvo. U 14. st. galižansko imanje prelazi u vlasništvo akvilejskih patrijarha.
Crkva sv. Josipa nalazi se u blizini župne crkve sv. Roka i okrenuta je pročeljem na glavnu ulicu. Plošno joj pročelje završava praznom jednostrukom preslicom ispod koje je okulus i dva prozora do ulaza. Unutrašnjost završava uzdignutim oltarom u odijeljenom svetištu, koje se sa svake strane proširuje na prostoriju sakristije. U oltarnoj niši postavljeni su drveni kipovi sv. Obitelji, a bočno u svetištu i lađi nekoliko je slika sakralne tematike. Kapela je obnovljena 2007. godine.
U Galižani i njezinoj okolici nalaze se ostatci nekoliko ranih crkava iz 6. i 9./10. st. Iz 6. su stoljeća bizantske ili predromaničke ruševne crkvice sv. Maura biskupa, sv. Silvestra pape, sv. Petra apostola i sv. Lucije djevice i mučenice, koja ima višekutnu apsidu. Iz 9. ili 10. st. predromanička je crkva sv. Pelegrina mučenika s polukružnom apsidom i ugrađenim rimskim nadgrobnim spomenikom. Iz istoga je vremena crkvica sv. Zenona biskupa s trima apsidama, koja je od 1505. promijenila posvetu u sv. Ivana. Obje su crkve u ruševnom stanju. Jedino je crkva Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije (Madonna della Concetta) iz 12. st. obnovljena 1914. zahvaljujući austrijskomu nadvojvodi Ferdinandu. Izgrađena je na temeljima rimske uljare i u njoj je pronađeno znamenito romaničko raspelo iz 12. st.
